Kategorija: Vijesti

U ponedjeljak, 16. rujna, u žminjskom Multimedijalnom centru ‘Macel’ održano je predstavljanje publikacije “Monumentalna stabla: Priručnik za istraživače” autorica, biologinja, s Instituta za poljoprivredu i turizam, Mirele Uzelac Božac, Danijele Poljuha, Barbare Sladonja i Nataly Milovan.

Istra, poznata po svojoj bogatoj povijesti i prekrasnoj prirodi, krije još mnoge neotkrivene priče – monumentalna stabla. Riječ je o projektu očuvanja monumentalnih stabala u Istri kojeg je podržala Zaklada Adris prošle godine i omogućila prvo izdanje ove publikacije u 150 primjeraka. Priručnik sadrži detaljne priče o 4 monumentalna stabla i kako doći do 10 od njih. Priručnik dolazi sa kartom Istre i naljepnicama koje se skupljaju posjećivanjem i otkrivanjem stabala.

Zvijezde ovog priručnika su tako: Medeni Spomenik iz Poreča, Rasplesani Hrast u Rojnićima, Lipa Čuvarica sa Ćićarije te Braća Cedrovi iz Červara koji čekaju da ih se otkrije, a njihove priče ispričaju. Riječ je o stablima koji imaju gotovo 200 godina zbog čega ih vrijedno posjetiti.

Zašto su monumentalna stabla važna?

Monumentalna stabla su ne samo estetski ugodna, već imaju i važnu ekološku ulogu. Ona pružaju utočište brojnim životinjskim vrstama, čiste zrak i vodu te pomažu u ublažavanju klimatskih promjena. Očuvanje ovih zelenih divova je od ključne važnosti za očuvanje bioraznolikosti i održivost naše planete.

Više informacija kao i upute za pronalazak stabala na: https://monumentalna-stabla.eu

I za kraj, autorice poručuju: “Nadamo se da ćete uživati u istraživanjima kao što smo i mi dok smo radili na ovom Priručniku!“

PROJEKTI 3U1 + ZNANSTVENI STORYTELLING + PROŠIRENA STVARNOST (AR) U ZNANSTVENOJ KOMUNIKACIJI 

Ljetna konferencija HKD Rijeka-Pula 2024

Rezultati suradnje tri projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost po prvi su put predstavljeni javnosti na Ljetnoj konferenciji Hrvatskog kemijskog društva Rijeka-Pula, održanoj u Rijeci 5. i 6. rujna 2024. Voditeljica projekta NATURALLY, dr. sc. Danijela Poljuha, predstavila ih je na malo drugačiji način. 

Novi oblici suradnje

Malo nas je, al’ nas ima 😉! Vjerujemo u moć suradnje i znamo da smo jači kad smo skupa. Zato smo 2023. godine potpisali sporazum o suradnji tri projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Potpisale su ga tri institucije (Institut za poljoprivredu i turizam, Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet) s ciljem jačanja istraživačkog i diseminacijskog potencijala prilikom provedbe istraživanja, a odnosi se na projekte “Priroda kao SAVEZ: Strane biljne invazivne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY” (IP-2020-02-6899) voditeljice dr. sc. Danijele Poljuha, “Indirektni utjecaj globalnog zagrijavanja na fiziološke parametre sisavaca prehranom biljkama uzgojenim pri visokoj temperaturi – TEMPHYS” (IP-2020-02-7585) voditeljice izv. prof. dr. sc. Ivane Šola i “Uloga biflavonoida u biljkama: Gingko biloba L . kao modelni sustav – GinkoBiFlav”(UIP-2019-04-1018) voditeljice doc. dr. sc. Dunje Šamec. 

Više o tome TKO, KAKO i ZAŠTO – pogledajte na našem posteru prezentiranom na konferenciji.

Moć vizuala u znanstvenoj komunikaciji

Ako ste pogledali poster, vjerojatno ste uočili neobičan grafički prikaz suradnje, čiji je autor dr. sc. Kristina Grozić. Na prvi se pogled možda ne čini tako, no kompleksan je i sadrži nekoliko priča unutar priče. Skenirajte Visualization QR kod u centru postera ili pročitajte priču o našoj inspiraciji ovdje.

Proširena stvarnost (Augmented Reality – AR) u znanstvenoj komunikaciji

Bila je ovo prilika da po prvi put iskušamo nove alate, za koje vjerujemo da su budućnost znanstvene komunikacije. Napravili smo mali eksperiment s AR-om na našem posteru. Možete ga isprobati i vi. Očitajte kod uz poster ili kliknite na link, usmjerite mobitel na poster i uživajte! Samo su dvije scene (efekta), koje se izmjenjuju klikom na animirane strelice. 

#scicomm #outofthebox #lovescience #creativity 

Uvijek sam vjerovala da svaki rukopis ima vlastiti život i sudbinu, koji se odvijaju neovisno o autoru, a ponekad  ga čak i uvlače u svoje tokove. Kod nekih je rukopisa to posebno izraženo, a ni znanstveni rukopisi nisu izuzetak. Ponekad ta priča teče glatko, počevši od ideje koja se brzo razvija, preko teksta koji raste i nadograđuje se gotovo sam od sebe, dok svi koautori daju svoj doprinos u pozitivnoj atmosferi punoj entuzijazma. Gotovo neosjetno, dolazi se do faze objave koja prolazi skoro nezapaženo, u kojoj ga recenzenti i urednici prepoznaju i razumiju, daju svoj dobronamjeran i konstruktivan doprinos kvaliteti i uskoro publikacija ugleda svjetlo dana, na opće zadovoljstvo svih uključenih u ovaj proces.   

Ovdje to nije bio slučaj. Tvrdokorni je rukopisni entitet imao svoj karakter i svoju viziju nastanka, izmicao je kontroli, opirao se, skrivao, migoljio, čekao i u cijelom tom procesu svakojako utjecao na nas. Neumorno je i u svakom koraku testirao naše strpljenje, upornost, sistematičnost, disciplinu i karakter. Teško je tomu pronaći razlog, a dozvolite nam priznati, davno smo ga i prestali tražiti. Objasnili smo si to jednom riječju – karma 😉

No, danas, s ponosom možemo reći – došli smo do kraja ovoga dijela priče i puštamo publikaciju da nastavi svoj virtualni život samostalno. Sada je to sasvim drugi tekst i nakon svih prerada i promjena, s početnom verzijom gotovo da i nema zajedničkih točaka. Ovo je stoga prilika za isticanje svega onoga dobrog, jer niti jedna priča nije crna ili bijela, uvijek je tu negdje između 50 nijansi sive 😉

Ili žute 😊

Krenimo zato od žutih polja kanadske zlatošipke (Solidago canadensis L.) u divnoj i bajkovitoj Istri gdje ova vrsta raste. Invazivno. Ali i medonosno. I fitokemijski fascinantno.

Upravo smo od toga krenuli, zapitavši se: Gdje li sve ova vrsta raste, kao invazivna ili nativna? Koji su procesi u pozadini njene invazivnosti? Može li se fitokemijski profil povezati s biološkom aktivnošću njenih dijelova? Može li se nova stvarnost “novih ekosustava” u kojima su biološke invazije neizbježne, nekako preusmjeriti na način da radi za nas, pružajući nam neke korisne usluge? Posebno su nas zanimale usluge ekosustava poput iskorištavanja invazivnih biljnih vrsta, u ovom slučaju konkretno kanadske zlatošipke, kao sirovine za farmaceutsku i medicinsku industriju, kao izvora prirodnih herbicida i pesticida za primjenu u poljoprivredi, kao biogoriva i brojne druge.  Zapitali smo se također, mogu li ove usluge biti osnova za bioekonomiju i kako to procijeniti za pojedinu vrstu?   

Odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja potražite u našoj novoj publikaciji, objavljenoj u časopisu Plants. Pregledni je to rad u kojem smo nastojali sistematizirati najnovije uvide u biološke invazije na primjeru jedne od stranih invazivnih biljnih vrsta, u kontekstu današnjice u kojoj održivi suživot vrsta postaje neizbježan imperativ.  Za lakše uranjanje u tekst, neka vam posluži, nama predivan, umjetnički nadahnut, grafički sažetak – djelo nadarene dr. sc. Kristine Grozić

Na znanstvenom skupu 2nd European Symposium on Phytochemicals in Medicine and Food – 2-EuSPMF, održanom od 3. do 6. lipnja 2024. godine u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), dr. sc. Danijela Poljuha održala je pozvano predavanje naslovljeno UNVEILING NATURE’S ALLIES: INVASIVE PLANTS AS SOURCES OF PHYTOPHARMACEUTICALS. U predavanju su predstavljeni rezultati analiza biološke aktivnosti ekstrakata stranih invazivnih biljnih vrsta – čičoke, pajasena, kanadske zlatošipke i bagrema te potencijal njihovog iskorištavanja kao fitofarmaceutika.

Ovaj međunarodni skup organizirali su Sveučilište u Sarajevu, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (Ingeb), Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini (GENuBiH) te međunarodna udruga International Association of Dietetic Nutrition and Safety (IADNS) s ciljem  predstavljanja najnovijih dostignuća u području fitokemikalija u medicini i hrani.

Sunčana, proljetna srijeda, 22. svibnja bila je savršen dan za terenski rad na akumulacijskom jezeru Butoniga. Uz pomoć kolega iz Hrvatskih voda kojima ujedno zahvaljujemo na prijevozu čamcem, dr.sc. Danijela Poljuha, dr. sc. Barbara Sladonja i Mirela Uzelac Božac mag. oecol., uzele su šest uzoraka vode s različitih dijelova jezera.

Prikupljeni uzorci analizirati će se u ETH Zurich, pod vodstvom dr.sc. Kristy Deiner kako bi saznati nešto više o okolišnoj DNA jezera i njegove okoline. Okolišna DNA (environmental DNA/eDNA) odnosi se na genetski materijal dobiven izravno iz uzoraka okoliša, poput tla, vode ili zraka, bez prisutnosti izvornog biološkog materijala, odnosno organizama ili dijelova organizama iz kojih ona potječe. Viši organizmi najčešće ispuštaju DNA u okoliš u obliku odbačenih stanica i tkiva kao što su dlake i koža, putem izlučevina poput urina i izmeta ili kroz raspad mrtvih organizama. Ispuštena DNA neko vrijeme opstaje u okolišu gdje se može prikupiti i analizirati.

Vodu smo uzorkovale na mjestima gdje je potoci ulijevaju u jezero kako bi dobili što bolji, reprezentativniji uzorak samog jezera ali i njegovih pritoka. eDNA pokazala se kao vrijedan alat u praćenju biološke raznolikosti i distribucije vrsta, otkrivanju promjena u sastavu zajednice tijekom vremena, otkrivanju invazivnih vrsta i patogena, u očuvanju ugroženih vrsta te u procjeni onečišćenja okoliša.

Osim jezera Butoniga, kroz projekt kolege će analizirati eDNA s još 800 različitih jezera diljem svijeta a prve naše rezultate iz Zuricha očekujemo tijekom jeseni.

U poljoprivrednoj emisiji „Boje zemlje“ u prilogu posvećenom bagremu predstavili smo rezultate naših istraživanja koje provodimo u sklopu projekta NATURALLY, a bila je to i prilika da ispričamo priču o tome kako je bagrem stigao u Europu. Iako invazivan, bagrem je i koristan, a kako ga sve možemo iskoristiti možete saznati ako poslušate prilog.

U ponedjeljak, 20. svibnja, povodom obilježavanja 26. godišnjice rada Veleučilišta u Rijeci, održan je Mini simpozij ODRŽIVA POLJOPRIVREDA, ZELENE TEHNOLOGIJE I RURALNI TURIZAM 2024. Mini simpozij je organiziran u partnerstvu s Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a iz Stare Sušice i Primorsko-goranske Kašetice s ciljem promicanja održivog razvoja u ruralnim područjima.

Kao jedan od četiri pozvana predavača, voditeljica projekta NATURALLY, dr. sc. Danijela Poljuha, prezentirala je rezultate projekta. U predavanju naslovljenom “Mogu li invazivne vrste biti izvor vrijednih bioaktivnih fitokemikalija?” istaknuta je važnost istraživanja potencijala invazivnih vrsta kao pružatelja usluga ekosustava kao mogućeg modela održivog suživota vrsta u vrijeme klimatskih promjena. 

Bilo je zaista korisno čuti predavače i teme ovog simpozija, na kojemu smo naučili što je potrebno poduzeti ako se želimo baviti ekološkom poljoprivredom i kako prepoznati certificirani ekološki proizvod, zatim tko je bio Rudolf Steiner i koji su osnovni principi biodinamičke proizvodnje te kako izgleda život u rajskom vrtu (i od njega) kada “šapćete rajčicama” i slijedite svoj životni put na kojemu radite ono što volite…..i još puno toga zanimljivog popraćenog brojnim pitanjima iz publike.

Od ❤️ zahvaljujemo Veleučilištu u Rijeci na pozivu i prilici da rastemo u znanju! Više o ovom događaju pročitajte ovdje.

PREZENTACIJA PROJEKTA NATURALLY U SKLOPU IZLOŽBE “ŠTO BI NAM PRIRODA REKLA KAD BISMO POSTAVILI PRAVA PITANJA?”

Suradnja znanosti i umjetnosti jedan je od novijih trendova u popularizaciji znanosti. Okušali smo se u ovom znanstveno-umjetničkom izričaju eksperimentom naslovljenim “Simbioza svjetova: umjetnost i znanost u dijalogu  – Suživot s invazivnim vrstama”. U sklopu skupne izložbe na temu planetarnih međupovezanosti “Što bi nam priroda rekla kad bismo postavili prava pitanja?”, u suradnji s kustosicom Ivanom Meštrov i Umjetničkim paviljonom u Zagrebu, u Galeriji Forum, 15. travnja 2024. dr. sc. Danijela Poljuha predstavila je rezultate znanstveno-istraživačkog projekta „PRirodA kao SAVEZ: Strane invazivne biljne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY“ financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, uz vizualnu interpretaciju teme kroz umjetničku intervenciju Elene Poljuha, studentice 2. godine Grafike na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. 

                U dijalogu znanosti i umjetnosti, kroz popularno-znanstveno predavanje popraćeno umjetničkim performansom, potražili smo odgovore na globalna pitanja koja pred nas postavlja neminovnost suživota vrsta: Je li ključ ravnoteže ekosustava i očuvanja bioraznolikosti u uporabi invazivnih vrsta? Možemo li iskoristiti invazivne vrste kao pružatelja novih usluga ekosustava? Mogu li invazivne vrste biti izvor vrijednih bioaktivnih fitokemikalija? Na ovaj, malo drugačiji način, u prostoru na razmeđu znanosti i umjetnosti, željeli smo rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta pribiližiti široj javnosti.

Zahvaljujemo Umjetničkom paviljonu i svim suradnicima na ovoj izuzetnoj prilici da proširimo vidike i istraživanje stavimo u širi kontekst današnjice.    

(Foto: Jovica Drobnjak)

Sretni i veseli blagdani, uz puno zdravlja, ljubavi i sreće od srca Vam želi NATURALLY tim!

Vidimo se u još ljepšoj 2024. godini 🙂