Potaknuti velikim interesom javnosti, za sve ljubitelje meda i prirode (i naravno zaljubljenike u knjige i čitanje) pripremili smo nove edukativne materijale u atraktivnom i korisnom formatu označivača stranica (engl. bookmarks). Na njima smo prilkazali osnovne informacije o odabranim stranim (invazivnim) medonosnim vrstama u Hrvatskoj.
Ovi korisni i atraktivni materijali mogu postati i vaši, ako nas posjetite na javnim događanjima na kojima ćemo promovirati projekt.
Dodatne informacije o vrstama koje smo obradili možete vidjeti ovdje:
Kad se vrata zatvore, otvori se prozor – mudra je izreka, koja se u ovom slučaju pokazala točnom.
Svaki znanstveni projekt je mali okvir unutar kojega se odvija život. Planovi se ostvaruju ili ne ostvaruju, problemi se rješavaju ili pokušavaju riješiti, s nekim se razumijete, a s nekim ne. Karakteri i emocije neminovno se isprepliću valjajući plime nemoći i frustracije, u hektičnom kolopletu rokova, stresa, očekivanja i ambicija.
U svemu tome, pojave se i zabljesnu upravo oni, prečesto podcijenjeni, a zapravo najvažniji elementi koji ishod svake bitke okrenu na svoju stranu – ODGOVORNOST i SAVJESNOST. A i onaj mali anđelčić koji ti u podsvijesti šapuće “Učini to, iako ne moraš! Zato što je ispravno. Zato što je dobro. Zato što si čovjek od riječi.”
I bi tako.
Zatvorila (bolje reći zalupila!) su nam se jedna vrata, ali se otvorio veliki osunčani prozor!
Rezultat je ovaj novi, danas objavljeni znanstveni rad u časopisu Journal of the Polytechnic of Rijeka (WoS,Q3, IF 0.3). I Rektorova nagrada.
I novo znanstveno iskustvo jedne dobre i vrijedne studentice.
U nedjelju, 25. svibnja, sudjelovali smo u obilježavanju Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj. Događanje je održano u Znanstveno-edukacijskom centru Kontija, smještenom unutar Posebnog rezervata šumske vegetacije Kontija, u blizini Poreča.
Dr. sc. Danijela Poljuha i Nataly Milovan, predstavile su posjetiteljima nekoliko aktualnih projekata usmjerenih na bioraznolikost i očuvanje prirode, s posebnim naglaskom na invazivne vrste. Razgovarali smo s posjetiteljima o invazivnim vrstama, načinima njihove kontrole, prepoznavanju i korištenju. Bila je to dobra prilika za predstavljanje naših projekata NATURALLY, EkoPis i ADRIS posvećenih invazivcima. Za mlađe posjetitelje, Institut je pripremio edukativne radne listove s temama invazivnih vrsta, smanjenja otpada i zaštite okoliša – potičući svijest i znatiželju od najranije dobi.
U srijedu, 9. travnja 2025., u Caffe baru La Resistance održan je prvi pulski PhD Café, na kojemu je naša doktorandica Mirela Uzelac predstavila svoje istraživanje u predavanju naslovljenom “Fitofarmaceutski potencijal invazivnih biljnih vrsta”. Ovo se istraživanje provodi u Institutu u sklopu istraživačkog projekta NATURALLY i projekta razvoja karijera mladih istraživača. PhD Café je događanje u organizaciji Hrvatske zaklade za znanost namijenjeno promociji mladih istraživača i znanstvenih projekata koji se provode na hrvatskih znanstvenim organizacijama. PhD Café je pokrenut 2020. godine, a održava se jednom mjesečno u Zagrebu te nekoliko puta godišnje u Rijeci, Splitu i Osijeku, a ovo je prvi put da je održan u Puli.
Na ovom događanju svoja je izlaganja predstavilo pet znanstvenika sa znanstvenih organizacija iz cijele Istre – Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, IRB-ovog Centra za istraživanje mora u Rovinju te Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Naš mali NATURALLY tim nastavlja proširivati otkrića do kojih smo došli u projektu. Radimo to u sklopu novog projekta “Recept za održivi suživot – Invazivne vrste kao lijek i hrana“, financiranog od Zaklade ADRIS.
U petak, 14. ožujka 2025., na svečanom otvaranju manifestacije 4. Dani pčela u Puli predstavljen je ovaj projekt, a osvrnuli smo se i na projekt NATURALLY.
Tijekom stručnog predavanja pod nazivom „Invazivne (medonosne) vrste kao lijek i hrana“, koje su održali voditeljica projekta dr. sc. Danijela Poljuha i dr. sc. Nediljko Landeka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, sudionici su imali priliku saznati više o oba projekta, učincima invazivnih vrsta te njihovoj dvojakoj prirodi – štetnosti, ali i potencijalnoj koristi. Poseban naglasak stavljen je na najčešće invazivne medonosne biljne vrste u Hrvatskoj. Nakon predavanja, posjetitelji su mogli kušati medove od nekoliko invazivnih biljnih vrsta.
Ove aktivnosti, provedene u sklopu projekta, imaju za cilj podizanje javne svijesti o važnosti učinkovitog upravljanja invazivnim vrstama te prilagodbe održivom suživotu s njima.
Mogu li strane invazivne biljne vrste biti korisne? Možemo li ih iskoristiti u farmaceutskoj industriji? Rezultati našeg projekta PRIRODA KAO SAVEZNIK: STRANE BILJNE INVAZIVNE VRSTE KAO IZVOR FARMACEUTIKA – NATURALLAY, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost govore u prilog tome.
Izvorni znanstveni rad pod naslovom „Phenolic Profile and Antioxidant Capacity of Invasive Solidago canadensis L.: Potential Applications in Phytopharmacy“ autorica Mirele Uzelac Božac, Danijele Poljuha, Slavice Dudaš, Josipe Bilić, Ivane Šola, Maje Mikulič-Petkovšek i Barbare Sladonja, naglašava terapijski potencijal kanadske zlatošipke, invazivne biljke raširene ne našim prostorima i naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem bioraspoloživosti, učinkovitosti i sigurnosti njegovih spojeva, potencijalno pretvarajući ovu ekološku prijetnju u vrijedan izvor korisnih spojeva za razvoj lijekova. Znanstveni rad je objavljen u časopisu Plants (IF 4.0) i predstavlja rezultat međunarodne suradnje autora iz pet institucija.
Kako klimatske promjene oblikuju našu buduću hranu? Jesu li invazivne biljne vrste hrana budućnosti?
Naš novi pregledni znanstveni rad „Climate Change and Plant Foods: The Influence of Environmental Stressors on Plant Metabolites and Future Food Sources“ istražuje kako stresni uvjeti okoliša utječu na biljne metabolite i esencijalne hranjive tvari i koji je potencijal otpornih i genetski modificiranih biljaka te koju ulogu imaju nekonvencionalni izvori hrane, poput algi i invazivnih biljnih vrsta, u osiguravanju održive prehrane. Ovaj je znanstveni rad objavljen u cijenjenom časopisu Foods (IF 4.7) i rezultat je suradnje čak tri projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost: GinkoBiFlav, Temphys i NATURALLY, u sklopu aktivnosti obuhvaćenih sporazumom o suradnji na jačanju istraživačke mreže projekata koji su 2023. godine potpisali Institut za poljoprivredu i turizam, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište Sjever. Autorice ovog rada su Ivana Šola, Danijela Poljuha, Ivana Pavičić, Ana Jurinjak Tušek i Dunja Šamec.
Približava se kraj godine, a i završetak našega projekta nije daleko. Učinilo nam se to pravim trenutkom za rezimiranje svega što smo u ovoj godini i tijekom ovoga projekta postigli. Zato smo iskoristili trenutak i u Poreč doveli vrhunske znanstvenike i stručnjake i s njima uživali u danu posvećenom biljkama, farmaciji i znanosti, okupljeni pod konferencijskim naslovom „FROM PLANT TO PHARMACY“.
Završna konferencija projekta #NATURALLY koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost održana je u hibridnom obliku, pod pokroviteljstvom Hrvatskog kemijskog društva i okupila je vrsne predavače iz Južnoafričke Republike, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije i Hrvatske. Bila je to prilika da prikažemo sažetak svega što smo napravili tijekom projekta, ali i svega onoga što smo realizirali u suradnji s drugim #HRZZ projektima #GinkoBiFlav i #Temphys. Predavanjima triju voditeljica projekata, Dunje Šamec, Ivane Šola i Danijele Poljuha, željeli smo poručiti – U SURADNJI JE KLJUČ USPJEHA!
Izuzetan doprinos konferenciji pružili su i predavači s University of Pretoria, University of Cambridge i Univerzitet u Novom Sadu: Lyndy McGaw, Ljiljana Fruk i Dragana Šunjka i ovim im putem još jednom svima zahvaljujemo! Hvala i svim sudionicima koji su nas pratili uživo ili virtualno.
I na kraju, ako se pitate mogu li invazivne biljne vrste biti korisne za farmaceutsku industriju, reći ćemo vam – MOGU!
Naš novi projekt RECEPT ZA ODRŽIVI SUŽIVOT – INVAZIVNE VRSTE KAO LIJEK I HRANA prijavljen na natječaj Zaklade ADRIS za dodjelu stipendija i donacija, odabran je za financiranje! 🎉😁
Ovaj će projekt okupiti vrsne biologe, enologe, agronome, gastronome, kuhare, dizajnere, umjetnike, OPG-e, pčelare, turističke zajednice i građane u potrazi za kvalitetnim odgovorima na izazove današnjice. Projekt ima znanstvenu, ali i edukativnu komponentu usmjerenu prema javnosti.
Njegovi su ciljevi:
1. Istražiti posjeduju li odabrane strane invazivne biljne vrste na području Hrvatske antitumorski učinak i mogu li koristiti zdravlju čovjeka;
2. Promovirati korištenje invazivnih vrsta u prehrani kao vid novih usluga ekosustava koje ove vrste mogu pružiti, ali i inovativan oblik kontrole njihovog širenja i
3. Podići javnu svijest o važnosti održivog upravljanja invazivnim vrstama i prilagodbe na održivi suživot s njima, kao jedan od scenarija zdrave i uravnotežene budućnosti.
Kroz jednostavne, svima razumljive i bliske aktivnosti poput boravka u prirodi, razgovora, kuhanja i kulture hranjenja koja objedinjuje tradicionalno i autohtono s novim i još neistraženim, želimo potaknuti društvenu svijest, inicijativu i odgovornost te holistički pristup životu u novom i promjenjivom okolišu i na taj način podići ekološke standarde u lokalnoj zajednici. Kako je očuvanje okoliša univerzalna vrijednost i težnja, a kreativnost ne poznaje granice, očekujemo širenje pozitivnih primjera i promicanje hrvatske inovativnosti i izvan naših granica.
Poželite nam sreću u ostvarivanju ovih ciljeva, a ako nam se želite pridružiti, dobrodošli ste!
PROJEKTI 3U1 + ZNANSTVENI STORYTELLING + PROŠIRENA STVARNOST (AR) U ZNANSTVENOJ KOMUNIKACIJI
Ljetna konferencija HKD Rijeka-Pula 2024
Rezultati suradnje tri projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost po prvi su put predstavljeni javnosti na Ljetnoj konferenciji Hrvatskog kemijskog društva Rijeka-Pula, održanoj u Rijeci 5. i 6. rujna 2024. Voditeljica projekta NATURALLY, dr. sc. Danijela Poljuha, predstavila ih je na malo drugačiji način.
Novi oblici suradnje
Malo nas je, al’ nas ima 😉! Vjerujemo u moć suradnje i znamo da smo jači kad smo skupa. Zato smo 2023. godine potpisali sporazum o suradnji tri projekta koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Potpisale su ga tri institucije (Institut za poljoprivredu i turizam, Sveučilište Sjever i Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet) s ciljem jačanja istraživačkog i diseminacijskog potencijala prilikom provedbe istraživanja, a odnosi se na projekte “Priroda kao SAVEZ: Strane biljne invazivne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY” (IP-2020-02-6899) voditeljice dr. sc. Danijele Poljuha, “Indirektni utjecaj globalnog zagrijavanja na fiziološke parametre sisavaca prehranom biljkama uzgojenim pri visokoj temperaturi – TEMPHYS” (IP-2020-02-7585) voditeljice izv. prof. dr. sc. Ivane Šola i “Uloga biflavonoida u biljkama: Gingko biloba L . kao modelni sustav – GinkoBiFlav”(UIP-2019-04-1018) voditeljice doc. dr. sc. Dunje Šamec.
Više o tome TKO, KAKO i ZAŠTO – pogledajte na našem posteru prezentiranom na konferenciji.
Moć vizuala u znanstvenoj komunikaciji
Ako ste pogledali poster, vjerojatno ste uočili neobičan grafički prikaz suradnje, čiji je autor dr. sc. Kristina Grozić. Na prvi se pogled možda ne čini tako, no kompleksan je i sadrži nekoliko priča unutar priče. Skenirajte Visualization QR kod u centru postera ili pročitajte priču o našoj inspiraciji ovdje.
Proširena stvarnost (Augmented Reality – AR) u znanstvenoj komunikaciji
Bila je ovo prilika da po prvi put iskušamo nove alate, za koje vjerujemo da su budućnost znanstvene komunikacije. Napravili smo mali eksperiment s AR-om na našem posteru. Možete ga isprobati i vi. Očitajte kod uz poster ili kliknite na link, usmjerite mobitel na poster i uživajte! Samo su dvije scene (efekta), koje se izmjenjuju klikom na animirane strelice.
Uvijek sam vjerovala da svaki rukopis ima vlastiti život i sudbinu, koji se odvijaju neovisno o autoru, a ponekad ga čak i uvlače u svoje tokove. Kod nekih je rukopisa to posebno izraženo, a ni znanstveni rukopisi nisu izuzetak. Ponekad ta priča teče glatko, počevši od ideje koja se brzo razvija, preko teksta koji raste i nadograđuje se gotovo sam od sebe, dok svi koautori daju svoj doprinos u pozitivnoj atmosferi punoj entuzijazma. Gotovo neosjetno, dolazi se do faze objave koja prolazi skoro nezapaženo, u kojoj ga recenzenti i urednici prepoznaju i razumiju, daju svoj dobronamjeran i konstruktivan doprinos kvaliteti i uskoro publikacija ugleda svjetlo dana, na opće zadovoljstvo svih uključenih u ovaj proces.
Ovdje to nije bio slučaj. Tvrdokorni je rukopisni entitet imao svoj karakter i svoju viziju nastanka, izmicao je kontroli, opirao se, skrivao, migoljio, čekao i u cijelom tom procesu svakojako utjecao na nas. Neumorno je i u svakom koraku testirao naše strpljenje, upornost, sistematičnost, disciplinu i karakter. Teško je tomu pronaći razlog, a dozvolite nam priznati, davno smo ga i prestali tražiti. Objasnili smo si to jednom riječju – karma 😉
No, danas, s ponosom možemo reći – došli smo do kraja ovoga dijela priče i puštamo publikaciju da nastavi svoj virtualni život samostalno. Sada je to sasvim drugi tekst i nakon svih prerada i promjena, s početnom verzijom gotovo da i nema zajedničkih točaka. Ovo je stoga prilika za isticanje svega onoga dobrog, jer niti jedna priča nije crna ili bijela, uvijek je tu negdje između 50 nijansi sive 😉
Ili žute 😊
Krenimo zato od žutih polja kanadske zlatošipke (Solidago canadensis L.) u divnoj i bajkovitoj Istri gdje ova vrsta raste. Invazivno. Ali i medonosno. I fitokemijski fascinantno.
Prizor s terena, snimljen 2021. godine tijekom uzorkovanja za projekt NATURALLY.
Upravo smo od toga krenuli, zapitavši se: Gdje li sve ova vrsta raste, kao invazivna ili nativna? Koji su procesi u pozadini njene invazivnosti? Može li se fitokemijski profil povezati s biološkom aktivnošću njenih dijelova? Može li se nova stvarnost “novih ekosustava” u kojima su biološke invazije neizbježne, nekako preusmjeriti na način da radi za nas, pružajući nam neke korisne usluge? Posebno su nas zanimale usluge ekosustava poput iskorištavanja invazivnih biljnih vrsta, u ovom slučaju konkretno kanadske zlatošipke, kao sirovine za farmaceutsku i medicinsku industriju, kao izvora prirodnih herbicida i pesticida za primjenu u poljoprivredi, kao biogoriva i brojne druge. Zapitali smo se također, mogu li ove usluge biti osnova za bioekonomiju i kako to procijeniti za pojedinu vrstu?
Odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja potražite u našoj novoj publikaciji, objavljenoj u časopisu Plants. Pregledni je to rad u kojem smo nastojali sistematizirati najnovije uvide u biološke invazije na primjeru jedne od stranih invazivnih biljnih vrsta, u kontekstu današnjice u kojoj održivi suživot vrsta postaje neizbježan imperativ. Za lakše uranjanje u tekst, neka vam posluži, nama predivan, umjetnički nadahnut, grafički sažetak – djelo nadarene dr. sc. Kristine Grozić
