Autor: Danijela Poljuha

Povodom Dana fascinacije biljkama, u četvrtak 18.5.2023. voditeljica HRZZ projekta dr.sc. Danijela Poljuha i doktorandica Mirela Uzelac, mag. oecol. posjetile su Odjel za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever u Koprivnici.

Prezentirale su rezultate projekta NATURALLY (IP-2020-02-6899) i doktorata koji se provodi u okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ (DOK-2021-02-3094), a dogovorena je i nova suradnja projekata TEMPHYS (IP-2020-02-7585) voditeljice izv. prof. dr.sc. Ivane Šola, GinkoBiFlav (UIP-2019-04-1018) voditeljice doc. dr.sc. Dunje Šamec i našeg projekta NATURALLY koje financira Hrvatska zaklada za znanost.

Nakon uvodne riječi domaćina, doc. dr. sc. Dunje Šamec koja je predstavila budući Sporazum o suradnji na jačanju istraživačke mreže projekata, izv. prof. dr. sc. Ivana Šola s Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje pod naslovom „Kako globalno zatopljenje utječe na prehrambenu vrijednost biljaka?“ u kojem je predstavila rezultate istraživanja projekta TEMPHYS koji se bavi indirektnim utjecajem globalnog zagrijavanja na fiziološke parametre sisavaca prehranom biljkama uzgojenim pri visokoj temperaturi.

Nakon toga je dr. sc. Danijela Poljuha u predavanju naslovljenom „Mali i veliki projekti fascinirani biljkama“ predstavila projekt NATURALLY i nekoliko manjih projekata koji se provode u Institutu, a doktorandica Mirela Uzelac, mag. oecol., prezentirala je temu i rezultate svoje doktorske disertacije pod naslovom „Fitofarmaceutski potencijal ekstrakata listova i cvjetova stranih invazivnih biljnih vrsta“.

Veselimo se budućoj suradnji!

U Rovinju je 28.-31. ožujka 2023. održan međunarodni skup 28th Croatian Meeting of Chemists and Chemical Engineers (28HSKIKI) na kojem je dr. sc. Danijela Poljuha prezentirala rezultate istraživanja fitokemijskog profila bagrema (Robinia
pseudoacacia L.), invazivne biljne vrste u Istri, provedenog u sklopu projekta NATURALLY, koji fiancira Hrvatska zaklada za znanost.
Poster prezentacijom predstavljeni su rezultati analize fenolnog sastava i antioksidacijskog kapaciteta ekstrakata lista i cvijeta ove vrste koji su dio istraživanja čiji je cilj utvrditi potencijal invazivnih biljnih vrsta kao izvora fitofarmaceutika.

Osim biljke, naš Naturally tim istražuje i životinje. Ovog puta su to bili štetnici i invazivne vrste dvokrilaca u mozaičnim staništima Istre.

Znanstveni rad na temu poljoprivrednih i šumskih štetnika te novounesenih vrsta u Istri naslovljen „The Impact of Beehive Proximity, Human Activity and Agricultural Intensity on Diptera Diversity in a Mediterranean Mosaic of Agroecosystems, with a Focus on Pest Species“ objavljen je u posebnom broju znanstvenog časopisa Animals posvećenom interakcijama između životinja u različitim staništima (Q1; IF: 3,231). Rad je nastao kao rezultat međunarodne suradnje i timskog rada znanstvenika s Instituta, dr.sc. Barbare Sladonje, dr.sc. Danijele Poljuhe i Mirele Uzelac, mag. oecol. s entomolozima iz Italije i Češke.

SVE JE KRENULO OD STRŠLJENA

Priča počinje 2019. godine kada smo najprije u Istri, a zatim kroz naredne tri godine i u cijeloj Hrvatskoj, kroz različite projekte počeli pratiti pojavu i raširenost štetnika u pčelarstvu, a prvenstveno invazivnih vrsta stršljena – azijskog žutonogog stršljena (Vespa velutina) i orijentalnog stršljena (Vespa orientalis).

10 AZIJSKIH STRŠLJENA U SAT VREMENA MOŽE UBITI 10.000 PČELA!?!

Invazivne vrste stršljena šire se Europom, a jedan od najopasnijih, azijski žutonogi, nađen je 2017. godine vrlo blizu, na jugoistoku talijanske regije Lombardije. Logično je dakle bilo zapitati se – JESU LI U HRVATSKU STIGLE INVAZIVNE VRSTE STRŠLJENA? U suradnji s pčelarima, u ljeto 2019. godine postavili smo 16 klopki u blizini košnica, na području između Poreča i Buja i vršili uzorkovanje svakih sedam dana tijekom dva mjeseca.

VIŠE OD 31.000 JEDINKI, VIŠE OD 90 RAZLIČITIH VRSTA, 3 MJESECA BROJANJA I ANALIZA…

Prikupili smo ukupno 80 uzoraka u kojima smo izolirali 31.284 jedinki 94 različite vrste dvokrilaca i osa. Uz potporu entomologa iz Italije i Češke, uspjeli smo ih sve determinirati. Zamislite koliko je to 31.000 jedinki!!!! Trebalo je to prebrojati i analizirati! U tome nam je pomogla i studentica Clara Garau sa Sveučilišta Cagliari u Italiji, koja je provela 3 mjeseca u našem institute u sklopu programa Erasmus.

JESU LI INVAZIVCI STIGLI U HRVATSKU?

Sigurno se sada pitate: Iiii? Jeste li našli invazivne stršljene? Srećom, nismo. A nismo ni tijekom šireg monitoringa provedenog iza toga u cijeloj Hrvatskoj. Našli smo samo naše europske, koji su zapravo  vrlo važna karika prirodnog biološkog lanca. Zašto su stršljeni korisni i kako prepoznati one invazivne, možete saznati u našoj brošuri.

ŠTETNICI I NOVOUNESENE VRSTE

Posao znanstvenika je, između ostalog i postavljati pitanja te nastojati pronaći odgovore na njih. Osim pitanja vezanog za unos invazivnih stršljena u Hrvatsku, ovo su ona koja smo postavili i na njih odgovorili u našem nedavno objavljenom radu:

Koliko se vrsta kukaca dvokrilaca može naći u blizini košnica medonosnih pčela u Istri i koliko je štetnika među njima?

Kako blizina košnica, ljudske aktivnosti i različiti ekološki faktori utječu na raznolikost kukaca u tipičnom mozaičnom krajoliku Istre?

Evo i odgovora.

Pronašli smo 94 vrste kukaca, pripadnika 24 različite porodice. Utvrdili smo i prisutnost štetnika i novounesenih vrsta, točnije 7 važnih poljoprivrednih i šumskih štetnika, ali i 17 vrsta koje su po prvi puta zabilježene u Hrvatskoj. Gotovo svi pronađeni štetnici nalaze se u globalnoj bazi štetnih organizama Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), a jedan od štetnika, octena mušica ploda Drosophila suzukii karantenska je invazivna vrsta koja je pronađena na svim lokacijama. Uzrokuje velike štete u proizvodnji kultura poput grožda i smokava, koje se uzgajaju i u Istri. Prvi pronalazak vrsta u Hrvatskoj značajan je jer pruža nove informacije o rasprostranjenosti nekih rijetkih vrsta u južnoj Europi.

U mozaičnim staništima koja prevladavaju u Istri, u krajoliku u kojem se na usitnjenim parcelama isprepliću vinogradi, maslinici, ekstenzivne poljoprivredne površine, prirodna krška vegetacija i poluprirodna staništa istraživali smo kako nadmorska visina, udaljenost od mora, intenzitet poljoprivrede, antropološki poremećaji (poput odlaganja otpada, vrtlarenja ili gradilišta), broj kolonija pčela, broj stršljenova, vrsta staništa, dominantne biljne vrste i drugi faktori utječu na raznolikost kukaca dvokrilaca.

Pokazalo se da je ukupno bogatstvo vrsta kukaca kao i bogatstvo vrsta štetnika usko povezano s ljudskom aktivnošću, koja ukoliko je umjerena i raznolika može povoljno utjecati na bioraznolikost. Broj pčelinjih zajednica u našim uvjetima nije pozitivno utjecao na ukupno bogatstvo vrsta i bogatstvo vrsta štetnika. Uzrok tome su zajednički prehrambeni prirodni resursi pčela i drugih oprašivača. Intenzitet poljoprivrede međutim nismo mogli jasno povezati s bogatstvom vrsta.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Procjena širenja štetnika važna je za razumijevanje ekološki prihvatljivih agroekosustava i kreiranje odgovarajućih mjera upravljanja. Naši rezultati mogu biti od pomoći donositeljima odluka i lokalnim vlastima u razvoju odgovarajućih strategija očuvanja i mjera praćenja štetnika kako bi se očuvala bioraznolikost unutar sredozemnog mozaičnog agroekosustava.

Naši podaci sugeriraju da mozaični poljoprivredni krajolik doprinosi raznolikosti dvokrilaca (Diptera) i osa (Vespidae) u polururalnim krajolicima. To nas navodi na zaključak da je potrebno planski održati mozaična staništa kako bi se promovirala raznolikost biljnih zajednica i s njima povezanih životinjskih vrsta.

U Institutu za poljoprivredu i turizam je u ponedjeljak, 6.2.2023. održana radionica „Statistička analiza podataka (IBM SPSS Statistic)“ za članove projektnog tima i suradnike. Voditeljica radionice, doc. dr. sc. Slavica Dudaš, profesor stručnog studija na Veleučilištu u Rijeci, na praktičnim je primjerima rezultata analiza dobivenih u sklopu projekta objašnila metode analize podataka i interpretacije rezultata u kontekstu ciljeva projekta.

Polaznici su imali priliku proći kroz cijeli postupak analize te
diskutirati dobivene rezultate. Projekt „PRirodA kao SAVEZnik: Strane biljne invazivne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY“ financiran je od Hrvatske zaklade za znanost, a cilj mu je istražiti fitofarmaceutski potencijal prirodnih ekstrakata četiri strane invazivne biljne vrste u Istri (žljezdastog pajasena, običnog bagrema, čičoke i kanadske zlatošipke) kao osnovu za nove moguće usluge ekosustava.

U laboratoriju Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, od 5. do 10.12.2022., naša suradnica dr.sc. Maja Mikulič Petkovšek i doktorandica Mirela Uzelac odradile su velik posao integracije podataka dobivenih LC-MS analizom ekstrakata i frakcija četiri strane invazivne biljne vrste.

Doktorandica je naučila analizirati podatke iz dobivenih kromatograma koji će poslužiti za izračun koncentracija pojedinačnih fenola u ekstraktima i frakcijama svake vrste.

Veselimo se rezultatima jer već sada izgledaju jako dobro i obećavajuće 😀

U sklopu terenskog rada na projektu NATURALLY izvršili smo inventarizaciju dviju vrsta koje su predmet istraživanja projekta – čičoke Helianthus tuberosus i kanadske zlatošipke Solidago
canadensis, na obalnom području rijeke Mirne. Usporedili smo klasičnu metodu kartiranja s metodom pomoću drona te razvili protokol optimalan za uvjete našeg terena.

Znanstveni rad na ovu temu naslovljen „Development of drone-based methodology for inventory and monitoring invasive plants along river banks in Croatia“ objavljen je u znanstvenom časopisu posvećenom biološkim invazijama i njihovom upravljanju „Management of Biological Invasions“ (Q2; IF: 2,282). Rad ima, osim znanstvenog aspekta, funkciju pridonijeti praktičnom upravljanju invazivnim vrstama.

U Zagrebu se od 23. do 24. travnja održao šesti po redu Simpozij studenata doktoranada Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Na simpoziju je doktoradnica Mirela, mag. oecol., prezentirala rezultate kemijske karakterizacije ekstrakata biljnih invazivnih vrsta.

Poster je odabran kao jedan od pet najboljih postera kojeg je ocjenjivala stručna komisija, a dostupan je na poveznici.

Razveselila nas je vijest da HRZZ pažljivo prati aktivnosti na svojim projektima i da ih voli promovirati.
Naš se projekt (i nasmijani članovi projektnog tima) našao i u njihovoj reportaži o 4. Hrvatskom simpoziju o invazivnim vrstama održanom u Zagrebu.
Cijelu reportažu potražite na stranicama Zaklade:
https://hrzz.hr/zakladini-projekti-na-4-hrvatskom-simpoziju-o-invazivnim-vrstama/