Tijekom trajanja HRZZ projekta NATURALLY objavili smo niz znanstvenih radova, ali to nije sve – u suradnji s izdavačem MDPI pokrenuli smo i specijalni broj časopisa Plants, posvećen korištenju i upravljanju invazivnim vrstama. Broj je prerastao u kolekciju, a ciklus je završen izdanjem E-Knjige (Reprinta) čiji su urednici dr. sc. Danijela Poljuha i dr. sc. Barbara Sladonja.
Invazivne biljne vrste predstavljaju značajan izazov za bioraznolikost, stabilnost ekosustava i gospodarsku održivost, jer narušavaju autohtonu floru, mijenjaju kemijski sastav tla i stvaraju ekološke neravnoteže. Međutim, novija istraživanja ističu njihov potencijal kao vrijednih resursa. Njihovi sekundarni metaboliti, alelopatska svojstva i sposobnost prilagodbe otvaraju mogućnosti za nove primjene, osobito u fitofarmaciji, proizvodnji energije i poljoprivredi.
Ovo izdanje (Reprint) donosi ključna saznanja o kontroli i iskorištavanju invazivnih biljnih vrsta, istražujući njihova kemijska svojstva, ekološki utjecaj, potencijalne primjene te alternativne strategije upravljanja.
E-knjiga (Reprint) dostupna je u pdf obliku ovdje , a na istom mjestu može se naručiti i tiskani tvrdo ukoričeni primjerak.
Moramo pohvaliti višegodišnju suradnju s MDPI, a posebno našom urednicom tematskog područja, Ms Molly Fu. No, dopustite nam ipak i malu kritiku na dizajn knjige, na koji, nažalost, nismo imali utjecaja.
Naš je prijedlog izgledao ovako:
Autori naslovnice: Kristina Grozić i Danijela Poljuha
I za kraj, imamo samo jedno pitanje: Koja vam se naslovnica više sviđa?
Iz naše male “invazivne kuhinje” izlašla je nova poslastica – Brošura INVAZIVNE STRANE JESTIVE VRSTE HRVATSKE. Njen cilj je informirati o potencijalnim prehrambenim svojstvima stranih i invazivnih stranih vrsta. Sadrži osnovne informacije o 19 stranih (invazivnih) vrsta – njihovom podrijetlu, rasprostranjenosti, vremenu ubiranja i lova, načinu skladištenja i pripreme, ljekovitim i nutritivnim svojstvima, kao i upozorenjima na potencijalno otrovne dijelove, učinak na okoliš, siguran način ubiranja i izlova, mjerama za sprječavanje širenja te ponekom zanimljivošću iz Hrvatske i svijeta. Sve to popratili smo i relevantnim izvorima za prepoznavanje i postupanje s ovim vrstama.
Brošura je kreirana u formatu kartica, od kojih svaka funkcionira samostalno i posvećena je jednoj vrsti. Ovaj je format posebno pogodan za terenski rad, radionice i edukacijske aktivnosti.
Dostupna je u tiskanom obliku, a u digitalnom obliku može se skinuti ovdje.
Ovdje su i izvori korišteni u pripremi ove brošure.
U srijedu, 22. listopada, u Lovranu, u prostorima OPG-a Gržin-Joka, održana je radionica pod nazivom „Invazivne vrste kao kulinarska inspiracija“. Događanje je organizirano u sklopu projekta „Recept za održivi suživot – Invazivne vrste kao lijek i hrana“, koji provodi Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, uz financijsku potporu Zaklade Adris. Cilj radionice bio je potaknuti održivo upravljanje invazivnim vrstama kroz njihovu moguću primjenu u gastronomiji. Bila je to prava mala sinergija znanosti i prakse – mirisna, okusno izbalansirana, estetski dojmljiva i edukativna priča o spoju ekologije i kulinarstva.
Ako ih ne možeš iskorijeniti, pojedi ih!
Zašto i kako je došlo do ove zanimljive suradnje? Kao i uvijek, sve kreće od slučajnog susreta, prepoznavanja aktualne teme i zajedničkog entuzijazma. Znanost i struka ovoga su se puta udružile u priči o invazivnim vrstama. Podsjetimo, strane invazivne vrste su organizmi koji prirodno ne pripadaju određenom ekosustavu, nego su u njega uneseni namjernim ili slučajnim ljudskim djelovanjem I štetno djeluju na prirodu smanjujući bioraznolikost te na zdravlje ljudi I gospodarstvo. Njihovo širenje, potaknuto klimatskim promjenama i globalnim prometom, danas je teško zaustaviti. Upravo zato, projekt istražuje kako ih možemo korisno upotrijebiti – bilo kroz istraživanja njihovih kemijskih spojeva s potencijalom za farmaceutsku primjenu, bilo kroz upotrebu u prehrani, što je bio fokus ove radionice.
Koncept „ako ih ne možeš iskorijeniti – pojedi ih“ prepoznaje, naime, jestivost kao jedan od mogućih načina ublažavanja negativnog utjecaja invazivnih vrsta na okoliš. Naravno, cilj nije poticanje uzgoja ili širenja ovih vrsta, nego njihovo odgovorno korištenje u okviru integriranog pristupa upravljanju invazivnim vrstama.
Spoj pravih ljudi rezultira pravom pričom
Tko su ljudi koji stoje iza ove radionice?
Radionicu su zajednički osmislili znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam predvođeni voditeljicom projekta dr. sc. Danijelom Poljuha te biodinamički poljoprivrednik Marko Gržin poznat javnosti kao Tomato Whisperer (OPG Gržin-Joka), renomirani chef Stiven Vunić (konoba Zijavica, Mošćenička Draga) i vrsna enologinja Melinda Cossetto (vinarija Cossetto, Kaštelir).
Melinda je poduzetnica koja svojim dugogodišnjim radom u sektoru istarskog vinarstva i maslinarstva dokazuje važnost kontinuiranosti kvalitete i odgovornog pristupa kreiranju vrhunskih, često nagrađivanih autohtonih proizvoda i čiji završni somelierski “touch” oplemenjuje doživljaj hrane kroz holistički pristup življenju.
Stiven je posvećen i inovativan chef koji njeguje autentičnu, sezonsku i intuitivnu mediteransku kuhinju, u kojoj svježina i lokalni sastojci imaju glavnu ulogu. Njegov promišljen i elegantan pristup gastronomiji spaja tradiciju kvarnerskog podneblja s modernom estetikom, stvarajući jela koja odišu kreativnošću, skladom okusa i istinskim poštovanjem prema prirodi i moru.
Marko, poznat i kao „Tomato Whisperer“, biodinamički je poljoprivrednik čiji rad odražava duboku predanost prirodi, tlu i ciklusima života u vrtu. Na svom OPG-u, s posebnom pažnjom njeguje autohtone i stare sorte rajčica te druge sezonske kulture, razvijajući održiv i regenerativan pristup uzgoju,usmjeren na očuvanje bioraznolikosti.
Danijela je molekularna biologinja i zaljubljenik u znanstvenu komunikaciju i storytelling. Posvećena je primijenjenoj znanosti s naglaskom na zaštitu biološke raznolikosti i inovativno iskorištavanje invazivnih vrsta. U svojim se istraživanjima bavi autohtonim sortama maslina, starim monumentalnim stablima voćnih vrsta kao i fitofarmaceutskim potencijalom invazivne flore kao izvorom vrijednih bioaktivnih spojeva.
Sve ove entuzijaste povezuje poštovanje prema okruženju i prirodi, želja za očuvanjem autohtonog i autentičnog te strastveni pristup radu. Nije ni čudo, stoga, što iz takvih temelja, može nastati ovakva priča.
Pet jela – pet vrhunskih doživljaja
U intimnoj atmosferi prostora za učenje i druženje (i kuhanje!) OPG-a Gržin-Joka, sudionici radionice su imali priliku doživjeti autentičnu atmosferu vrhunske kuhinje. Ne samo vidjeti nego i svim osjetilima sudjelovati u uzbudljivom događanju “iza kulisa”. Nije to bio klasičan show-cooking, bio je to neodoljivi scenario stvaranja nečeg novog, kreativnog i vizionarskog, kroz ono iskonsko, od davnina ugrađeno u kulturu mediteranskog življenja – pripremu trpeze.
Jelovnik se temeljio na nekoliko stranih i invazivnih vrsta, poput pacifičke kamenice, plavog raka, divlje svinje, čičoke, bagrema i zlatošipke, oplemenjenih svježim namirnicama ubranim u vrtu i sljubljenih s vrhunskim domaćim vinima i maslinovim uljima, odabranim s ciljem doprinesu isticanju okusa glavnih namirnica i tanjura u cjelini.
Sudionici su uživali u slijedu od pet jela:
Grillana/dimljena kamenica s pestom od tikvica, ukiseljenim kakijem, tučenim bjelanjkom s grappom i svježom ljutom papričicom, sljubljena s mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata leccino, istarska bjelica, frantoio i buža te vinom Rose (Cossetto, berba 2024) mješavine sorata teran i hrvatica.
Ulje srednjeg intenziteta, izraženih travnatih aroma, izbalansirane gorčine i pikantnosti u odnosu na ukupnu voćnost u ulju.Vino s 12 vol% alkohola, svježe, suptilnih aroma jagode, maline, kupine, trešnje/ višnje i bagremovog cvijeta.
Roast beef od divlje svinje s 3 vrste fermentiranih cherry rajčica, dressingom od hrena, svježom divljom majčiknom dušicom i sušenim origanom, sljubljens mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata buža, istarska bjelica, picholine i leccino te vinom Malvazija (Cossetto, berba 2024).
Ulje izražene voćnosti i arome ploda i lista masline, zelene jabuke i rajčice.Vino s 13 vol% alkohola, naglašene strukture, mineralno, ugodne kiselosti i prisutne arome bazge, bagrema i grejpa koje doprinose njegovoj užitnosti.
Rižoto od plavoga raka s mariniranim plavim rakom u soku od mandarine, pečenom Hokaido tikvom i tostiranim lješnjacima, sljubljen s mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata buža, istarska bjelica, picholine I leccino te vinom Chardonay (Cossetto, berba 2022).
Ulje izražene voćnosti i arome ploda i lista masline, zelene jabuke i rajčice. Puno, kremasto vino, s 13vol% alkohola i bogatim okusima i teksturama. Visoke kakvoće, nastalo metodom njege na kvascima u drvenim bačvama, takozvanom sur lie metodom. U njemu prevladavaju arome maslaca, korice kruha, tostiranih lješnjaka i croissanta, a okusom su izbalansirane i dugotrajne.
Pašticada od divlje svinje s pečenom Hokaido tikvom, kremom od čičoke i čips od kore čičoke, sljubljena s mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata buža, istarska bjelica, picholine i leccino te vinom Mozaik (Cossetto, berba 2021) mješavine sorata merlot i refošk.
Ulje izražene voćnosti i arome ploda i lista masline, zelene jabuke i rajčice.Vino kompleksnog voćnog okusa s blagim primjesama začina (vanilije) uz miris šumskog voća i tamne čokolade.
Palačinke punjene karameliziranom jabukom, trešnjama (u amarena stilu) i tostiranim lješnjacima te završeno sa šlagom i kremom od meda cvjeta bagrema i zlatošipke.
Radionica je završila spontanom raspravom o invazivnim vrstama, novitetima u gastronomiji i idejama za nastavak suradnje znanstvenika, kuhara i poljoprivrednika.
Uskoro slijede nova iznenađenja
Projekt se nastavlja kroz pripremu edukativnih materijala – označivača stranica s informacijama o medonosnim invazivnim vrstama te brošure „Invazivne strane jestive vrste Hrvatske“, koja će pružiti pregled 19 odabranih vrsta s praktičnim savjetima za prepoznavanje, sakupljanje i pripremu. U planu je i kuharica koja će objediniti iskustva i recepte nastale kroz radionice poput ove.
Vidimo se uskoro (14.-16. studenog 2025.) na 19. Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu!
CapyCON 2025: Putovanje kroz igru, maske i zajedništvo
U Poreču se u subotu, 11. listopada 2025. od 10 do 20 sati u prostoru Osnovne škole Finida održava se CapyCON25, drugo izdanje porečke konvencije posvećene kvaliteti slobodnog vremena.
U sklopu ove konvencije bit će organizirane društvene igre, radionice, predavanja i bogat zabavni program. Uz brojne izlagače i mi ćemo predstaviti naše projekte posvećene invazivnim vrstama.
Posjetite nas na štandu, posvećenom sljedećim temama: “Invazivne vrste kao lijek i hrana”, “Medonosne invazivne biljne vrste”, “Invazivni stršljeni”, “Invazivci pod mikroskopom”.
Od 12:30 – 13:30h, Pripremili smo za vas i radionicu “Maskirani gosti bez pozivnice” osmišljenu za djecu mlađeg uzrasta, s ciljem da im se na zabavan i razumljiv način približi tema invazivnih vrsta. Kroz razgovor i interaktivne primjere djeca će saznati što su invazivne vrste, na koji način se „maskiraju“ i prilagođavaju svom novom okolišu te kako utječu na domaće, autohtone vrste. Nakon uvodnog dijela slijedi kreativni dio u kojem će djeca crtati neku od izmišljenih invazivnih vrsta.
Veselimo se što možemo podijeliti s vama sretnu vijest – objavu novog rada u časopisu Antioxidants. U ovom radu, istraživali smo fenolni sastav i antioksidacijsku aktivnost ekstrakata listova i cvjetova dviju invazivnih vrsta – pajasena (Ailanthus altissima) i čičoke (Helianthus tuberosus), prikupljenih u Istri. Primjenom LC-DAD-MS metoda i antioksidacijskih testova (ABTS, DPPH, FRAP), izradili smo fenolni profil ekstrakata lista I cvijeta ovih vrsta. U našim smo ekstraktima dokazali visoke koncentracije flavonoida, fenolnih kiselina i elagitanina, uz snažne korelacije (r > 0,9) između fenolnog sadržaja i antioksidacijskog kapaciteta. Među najznačajnijim rezultatima su koncentracija izomera veskalagina do 94 mg/g u listovima pajasena i 5-kafeoilkininske kiselina do 25 mg/g u listovima čičoke. Ovi rezultati ukazuju na neiskorišteni potencijal invazivnih biljaka kao izvora prirodnih antioksidansa za funkcionalnu hranu i fitofarmaceutski razvoj.
Projekt NATURALLY ima svoj nastavak u projektu Instituta „Recept za održivi suživot – Invazivne vrste kao lijek i hrana“ financiran od Zaklade ADRIS u sklopu kojega naš tim nastavlja istraživati potencijal iskorištavanja invazivnih biljnih vrsta u fitofarmaciji, ali i šire.
U subotu, 1. ožujka 2025., u sklopu manifestacije 19. Dani meda održanoj u Pazinu, prezentiran je I ovaj projekt, kao I projekt NATURALLY. U stručnom predavanju naslovljenom „Invazivne (medonosne) vrste kao lijek i hrana“ koje su održali voditeljica HRZZ i ADRIS projekta dr. sc. Danijela Poljuha i dr. sc. Nediljko Landeka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, slušatelji su imali priliku čuti nešto više o samom projektu, zatim saznati zašto su invazivne vrste štetne ali i kako mogu biti korisne, a veći dio predavanja bio je posvećen najčešćim invazivnim medonosnim biljnim vrstama u Hrvatskoj.
Nakon predavanja, posjetitelji su mogli kušati medove od nekoliko invazivnih vrsta kroz vođenu degustaciju koju je organizirala Hrvatska udruga senzorskih analitičara meda (HUSAM), pod vodstvom prof. dr. sc. Dražena Lušića, g. Ivana Kovača i g. Mirka Almašija.
Ove aktivnosti koje provodimo u okviru oba naša projekta imaju za cilj podizanje javne svijesti o važnosti učinkovitog upravljanja invazivnim vrstama, kao i važnosti naše prilagodbe na održivi suživot s njima.
Mirela Uzelac novi je član našeg projektnog tima. Od 1. rujna zaposlena je kao doktorand na projektu. Mirela će sudjelovati u svim aktivnostima na projektu, s fokusom na određivanje biološke aktivnosti ekstrakata i frakcija četiriju stranih invazivnih biljnih vrsta koje proučavamo u projektu. Dobro nam došla Mirela!
