Prisjetili smo se svega što smo u okviru ovog projekta radili i razveselilo nas je! Nadamo se nastavku.
Hvala Zakladi Adris na ovoj prilici za nova otkrića i suradnje!
Cijeli video možete vidjeti ovdje.
Kategorija: Vijesti
Krajem 2025. godine izdali smo Knjigu recepata OD EKOLOŠKOG PROBLEMA DO PREHRAMBENOG RESURSA: INVAZIVNE VRSTE KAO KULINARSKA INSPIRACIJA autora Danijele Poljuha, Marka Gržina, Stivena Vunića i Melinde Cossetto.
Knjižica donosi recepte, ali i praktične savjete te uvodne tekstove koji prate 18 jestivih stranih (invazivnih) vrsta predstavljenih u brošuri. Njezin je cilj ponuditi konkretne primjere kako se štetne, ali jestive vrste mogu koristiti u prehrani, pritom smanjujući njihov negativan utjecaj na okoliš. Ideja nije poticati njihovo širenje, uzgoj ili komercijalizaciju, nego pokazati kako se dio problema, u sklopu integriranog i odgovornog pristupa, može pretvoriti u dio rješenja.
Knjigu recepata možete vidjeti ovdje.
U sklopu kampanje građanske znanosti provedene u projektu Recept za održivi suživot – invazivne vrste kao lijek i hrana pitali smo građane: Biste li kušali ili jeli invazivne vrste? Fokusirali smo se na 18 odabranih jestivih stranih invazivnih vrsta koje su trenutačno prisutne u Hrvatskoj.
Evo što smo otkrili:
→ Većina ljudi želi isprobati invazivne vrste, ali za to još nije imala priliku.
→ Većini onih koji su ih već probali, iskustvo se svidjelo!
U sklopu projekta proveli smo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi biološki učinak ekstrakata lista i cvijeta četiriju invazivnih biljnih vrsta:
čičoke (Helianthus tuberosus), bagrema (Robinia pseudoacacia), pajasena (Ailanthus altissima) i zlatošipke (Solidago spp.). Ispitivanja su provedena na tri ljudske stanične linije kako bi se procijenio
antitumorski potencijal i selektivnost tretmana:
U2OS: Stanice humanog osteosarkoma (rak kostiju), poliploidne, s visokom stopom proliferacije.
HeLa: „Besmrtna“ linija izvedena iz agresivnog adenokarcinoma vrata maternice.
HEK293: Imortalizirana linija embrionalnih bubrežnih stanica
koja služi kao model „normalnih“, netumorskih stanica za procjenu selektivnosti.
Iako testirani ekstrakti (posebno zlatošipka i čičoka) pokazuju izrazitu sposobnost ubijanja stanica i uništavanja DNA, njihov antitumorski potencijal je trenutno ograničen niskom selektivnošću. U
farmakologiji, lijek mora razlikovati maligno od zdravog tkiva. Ovi ekstrakti djeluju kao neselektivni citostatici.
Najveći potencijal za daljnja istraživanja ima pajasen, zbog naznaka diferencijalnog odgovora između tumorskih i zdravih stanica, ali su potrebne znatno niže doze kako bi se pronašao “prozor” u kojem bi
zdrave stanice preživjele, a tumorske ne.
Što možemo zaključiti?
Pajasen se izdvaja kao najbolji kandidat za testiranje u mikromolarnom rasponu.
Tema invazivnih medonosnih vrsta koju smo pokrenuli kroz projekt, izazvala je dosta paćnje u javnosti te smo stoga na poticaj stručnjaka i urednika, u dva stručna časopisa objavili dva priloga:
-> Između prijetnje i prilike − invazivne vrste kao novi
izvor paše, Hrvatska pčela; 11/2025; 349-351
-> Strane vrste kao sastavni dio današnjeg krajolika, Jadranski pčelar 12/2025;7-10
“AKO IH NE MOŽEŠ ISKORIJENITI, POJEDI IH!”
Pod ovim smo motom 14.11.2025. na 19. Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu imali prilike uživati u kulinarskim kreacijama našeg poznatog chefa Davida Skoke.
Na tanjuru su se našli plavi rak i čičoka, u kombinaciji s brancinom, blitvom, njokima i tikvicom i naravno, mladim maslinovim uljima.
Usput smo, uz okuse i mirise autohtonoga i onoga što to nije, malo popričali o invazivnim vrstama, izazovima današnjice, znanosti, gastronomiji, prirodi i svemu što za nju (i nas same) svi mi možemo učiniti.
Promovirali smo i našu novu brošuru posvećenu invazivnim stranim jestivim vrstama Hrvatske.
Tijekom trajanja HRZZ projekta NATURALLY objavili smo niz znanstvenih radova, ali to nije sve – u suradnji s izdavačem MDPI pokrenuli smo i specijalni broj časopisa Plants, posvećen korištenju i upravljanju invazivnim vrstama. Broj je prerastao u kolekciju, a ciklus je završen izdanjem E-Knjige (Reprinta) čiji su urednici dr. sc. Danijela Poljuha i dr. sc. Barbara Sladonja.
Invazivne biljne vrste predstavljaju značajan izazov za bioraznolikost, stabilnost ekosustava i gospodarsku održivost, jer narušavaju autohtonu floru, mijenjaju kemijski sastav tla i stvaraju ekološke neravnoteže.
Međutim, novija istraživanja ističu njihov potencijal kao vrijednih resursa. Njihovi sekundarni metaboliti, alelopatska svojstva i sposobnost prilagodbe otvaraju mogućnosti za nove primjene, osobito u fitofarmaciji, proizvodnji energije i poljoprivredi.
Ovo izdanje (Reprint) donosi ključna saznanja o kontroli i iskorištavanju invazivnih biljnih vrsta, istražujući njihova kemijska svojstva, ekološki utjecaj, potencijalne primjene te alternativne strategije upravljanja.
E-knjiga (Reprint) dostupna je u pdf obliku ovdje , a na istom mjestu može se naručiti i tiskani tvrdo ukoričeni primjerak.
Moramo pohvaliti višegodišnju suradnju s MDPI, a posebno našom urednicom tematskog područja, Ms Molly Fu. No, dopustite nam ipak i malu kritiku na dizajn knjige, na koji, nažalost, nismo imali utjecaja.
Naš je prijedlog izgledao ovako:
I za kraj, imamo samo jedno pitanje: Koja vam se naslovnica više sviđa?
Iz naše male “invazivne kuhinje” izlašla je nova poslastica – Brošura INVAZIVNE STRANE JESTIVE VRSTE HRVATSKE. Njen cilj je informirati o potencijalnim prehrambenim svojstvima stranih i invazivnih stranih vrsta. Sadrži osnovne informacije o 18 stranih (invazivnih) vrsta – njihovom podrijetlu, rasprostranjenosti, vremenu ubiranja i lova, načinu skladištenja i pripreme, ljekovitim i nutritivnim svojstvima, kao i upozorenjima na potencijalno otrovne dijelove, učinak na okoliš, siguran način ubiranja i izlova, mjerama za sprječavanje širenja te ponekom zanimljivošću iz Hrvatske i svijeta. Sve to popratili smo i relevantnim izvorima za prepoznavanje i postupanje s ovim vrstama.
Brošura je kreirana u formatu kartica, od kojih svaka funkcionira samostalno i posvećena je jednoj vrsti. Ovaj je format posebno pogodan za terenski rad, radionice i edukacijske aktivnosti.
Dostupna je u tiskanom obliku, a u digitalnom obliku može se skinuti ovdje.
Ovdje su i izvori korišteni u pripremi ove brošure.
Više o samom projektu možete vidjeti ovdje.
U srijedu, 22. listopada, u Lovranu, u prostorima OPG-a Gržin-Joka, održana je radionica pod nazivom „Invazivne vrste kao kulinarska inspiracija“. Događanje je organizirano u sklopu projekta „Recept za održivi suživot – Invazivne vrste kao lijek i hrana“, koji provodi Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, uz financijsku potporu Zaklade Adris. Cilj radionice bio je potaknuti održivo upravljanje invazivnim vrstama kroz njihovu moguću primjenu u gastronomiji. Bila je to prava mala sinergija znanosti i prakse – mirisna, okusno izbalansirana, estetski dojmljiva i edukativna priča o spoju ekologije i kulinarstva.
Ako ih ne možeš iskorijeniti, pojedi ih!
Zašto i kako je došlo do ove zanimljive suradnje? Kao i uvijek, sve kreće od slučajnog susreta, prepoznavanja aktualne teme i zajedničkog entuzijazma. Znanost i struka ovoga su se puta udružile u priči o invazivnim vrstama. Podsjetimo, strane invazivne vrste su organizmi koji prirodno ne pripadaju određenom ekosustavu, nego su u njega uneseni namjernim ili slučajnim ljudskim djelovanjem I štetno djeluju na prirodu smanjujući bioraznolikost te na zdravlje ljudi I gospodarstvo. Njihovo širenje, potaknuto klimatskim promjenama i globalnim prometom, danas je teško zaustaviti. Upravo zato, projekt istražuje kako ih možemo korisno upotrijebiti – bilo kroz istraživanja njihovih kemijskih spojeva s potencijalom za farmaceutsku primjenu, bilo kroz upotrebu u prehrani, što je bio fokus ove radionice.
Koncept „ako ih ne možeš iskorijeniti – pojedi ih“ prepoznaje, naime, jestivost kao jedan od mogućih načina ublažavanja negativnog utjecaja invazivnih vrsta na okoliš. Naravno, cilj nije poticanje uzgoja ili širenja ovih vrsta, nego njihovo odgovorno korištenje u okviru integriranog pristupa upravljanju invazivnim vrstama.
Spoj pravih ljudi rezultira pravom pričom
Tko su ljudi koji stoje iza ove radionice?
Radionicu su zajednički osmislili znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam predvođeni voditeljicom projekta dr. sc. Danijelom Poljuha te biodinamički poljoprivrednik Marko Gržin poznat javnosti kao Tomato Whisperer (OPG Gržin-Joka), renomirani chef Stiven Vunić (konoba Zijavica, Mošćenička Draga) i vrsna enologinja Melinda Cossetto (vinarija Cossetto, Kaštelir).
Melinda je poduzetnica koja svojim dugogodišnjim radom u sektoru istarskog vinarstva i maslinarstva dokazuje važnost kontinuiranosti kvalitete i odgovornog pristupa kreiranju vrhunskih, često nagrađivanih autohtonih proizvoda i čiji završni somelierski “touch” oplemenjuje doživljaj hrane kroz holistički pristup življenju.
Stiven je posvećen i inovativan chef koji njeguje autentičnu, sezonsku i intuitivnu mediteransku kuhinju, u kojoj svježina i lokalni sastojci imaju glavnu ulogu. Njegov promišljen i elegantan pristup gastronomiji spaja tradiciju kvarnerskog podneblja s modernom estetikom, stvarajući jela koja odišu kreativnošću, skladom okusa i istinskim poštovanjem prema prirodi i moru.
Marko, poznat i kao „Tomato Whisperer“, biodinamički je poljoprivrednik čiji rad odražava duboku predanost prirodi, tlu i ciklusima života u vrtu. Na svom OPG-u, s posebnom pažnjom njeguje autohtone i stare sorte rajčica te druge sezonske kulture, razvijajući održiv i regenerativan pristup uzgoju,usmjeren na očuvanje bioraznolikosti.
Danijela je molekularna biologinja i zaljubljenik u znanstvenu komunikaciju i storytelling. Posvećena je primijenjenoj znanosti s naglaskom na zaštitu biološke raznolikosti i inovativno iskorištavanje invazivnih vrsta. U svojim se istraživanjima bavi autohtonim sortama maslina, starim monumentalnim stablima voćnih vrsta kao i fitofarmaceutskim potencijalom invazivne flore kao izvorom vrijednih bioaktivnih spojeva.
Sve ove entuzijaste povezuje poštovanje prema okruženju i prirodi, želja za očuvanjem autohtonog i autentičnog te strastveni pristup radu. Nije ni čudo, stoga, što iz takvih temelja, može nastati ovakva priča.
Pet jela – pet vrhunskih doživljaja
U intimnoj atmosferi prostora za učenje i druženje (i kuhanje!) OPG-a Gržin-Joka, sudionici radionice su imali priliku doživjeti autentičnu atmosferu vrhunske kuhinje. Ne samo vidjeti nego i svim osjetilima sudjelovati u uzbudljivom događanju “iza kulisa”. Nije to bio klasičan show-cooking, bio je to neodoljivi scenario stvaranja nečeg novog, kreativnog i vizionarskog, kroz ono iskonsko, od davnina ugrađeno u kulturu mediteranskog življenja – pripremu trpeze.
Jelovnik se temeljio na nekoliko stranih i invazivnih vrsta, poput pacifičke kamenice, plavog raka, divlje svinje, čičoke, bagrema i zlatošipke, oplemenjenih svježim namirnicama ubranim u vrtu i sljubljenih s vrhunskim domaćim vinima i maslinovim uljima, odabranim s ciljem doprinesu isticanju okusa glavnih namirnica i tanjura u cjelini.
Sudionici su uživali u slijedu od pet jela:
- Grillana/dimljena kamenica s pestom od tikvica, ukiseljenim kakijem, tučenim bjelanjkom s grappom i svježom ljutom papričicom, sljubljena s mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata leccino, istarska bjelica, frantoio i buža te vinom Rose (Cossetto, berba 2024) mješavine sorata teran i hrvatica.
Ulje srednjeg intenziteta, izraženih travnatih aroma, izbalansirane gorčine i pikantnosti u odnosu na ukupnu voćnost u ulju. Vino s 12 vol% alkohola, svježe, suptilnih aroma jagode, maline, kupine, trešnje/ višnje i bagremovog cvijeta.
- Roast beef od divlje svinje s 3 vrste fermentiranih cherry rajčica, dressingom od hrena, svježom divljom majčiknom dušicom i sušenim origanom, sljubljens mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata buža, istarska bjelica, picholine i leccino te vinom Malvazija (Cossetto, berba 2024).
Ulje izražene voćnosti i arome ploda i lista masline, zelene jabuke i rajčice. Vino s 13 vol% alkohola, naglašene strukture, mineralno, ugodne kiselosti i prisutne arome bazge, bagrema i grejpa koje doprinose njegovoj užitnosti.
- Rižoto od plavoga raka s mariniranim plavim rakom u soku od mandarine, pečenom Hokaido tikvom i tostiranim lješnjacima, sljubljen s mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata buža, istarska bjelica, picholine I leccino te vinom Chardonay (Cossetto, berba 2022).
Ulje izražene voćnosti i arome ploda i lista masline, zelene jabuke i rajčice. Puno, kremasto vino, s 13vol% alkohola i bogatim okusima i teksturama. Visoke kakvoće, nastalo metodom njege na kvascima u drvenim bačvama, takozvanom sur lie metodom. U njemu prevladavaju arome maslaca, korice kruha, tostiranih lješnjaka i croissanta, a okusom su izbalansirane i dugotrajne.
- Pašticada od divlje svinje s pečenom Hokaido tikvom, kremom od čičoke i čips od kore čičoke, sljubljena s mladim ekstra djevičanskim maslinovim uljem (Cossetto, berba 2025) mješavine sorata buža, istarska bjelica, picholine i leccino te vinom Mozaik (Cossetto, berba 2021) mješavine sorata merlot i refošk.
Ulje izražene voćnosti i arome ploda i lista masline, zelene jabuke i rajčice. Vino kompleksnog voćnog okusa s blagim primjesama začina (vanilije) uz miris šumskog voća i tamne čokolade.
- Palačinke punjene karameliziranom jabukom, trešnjama (u amarena stilu) i tostiranim lješnjacima te završeno sa šlagom i kremom od meda cvjeta bagrema i zlatošipke.
Radionica je završila spontanom raspravom o invazivnim vrstama, novitetima u gastronomiji i idejama za nastavak suradnje znanstvenika, kuhara i poljoprivrednika.
Uskoro slijede nova iznenađenja
Projekt se nastavlja kroz pripremu edukativnih materijala – označivača stranica s informacijama o medonosnim invazivnim vrstama te brošure „Invazivne strane jestive vrste Hrvatske“, koja će pružiti pregled 19 odabranih vrsta s praktičnim savjetima za prepoznavanje, sakupljanje i pripremu. U planu je i kuharica koja će objediniti iskustva i recepte nastale kroz radionice poput ove.
Vidimo se uskoro (14.-16. studenog 2025.) na 19. Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu!
U subotu, 11. listopada 2025. godine, u Osnovnoj školi Finida u Poreču ponovno smo sudjelovali na CapyCON-u, festivalu slobodnog vremena namijenjenom svim generacijama.
Tom prilikom predstavili smo rad Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, s posebnim naglaskom na projekt financiran donacijom Zaklade ADRIS „Recept za održivi suživot – Invazivne vrste kao lijek i hrana“. Kroz edukativne materijale i razgovore s posjetiteljima približili smo temu invazivnih stranih vrsta te njihov potencijal kao alternativnih izvora hrane i ljekovitih pripravaka, uz isticanje važnosti odgovornog i održivog pristupa prirodnim resursima.
Posebna pažnja posvećena je edukaciji djece i mladih, kojima su na interaktivan i razumljiv način predstavljeni izazovi i mogućnosti povezani s invazivnim vrstama, ali i šire okolišne teme poput gospodarenja otpadom i očuvanja ekosustava.
Sudjelovanjem na CapyCON-u nastavili smo s aktivnim uključivanjem lokalne zajednice u promicanje znanja, održivih praksi i ekološke osviještenosti, potvrđujući važnost znanosti u svakodnevnom životu.
