Tim projekta NATURALLY imao je radno ljeto! Analize, publikacije, izvještaji i tereni, u kombinaciji s prijavom novih projekata i novim suradnjama, bili su dovoljni da nam ispune svaki trenutak proteklih nekoliko mjeseci. A bilo je tu i učenja (službenog s ispitima i
neslužbenog bez njih – ali mi to volimo :)) i priprema za kongrese i skupove (treba li reći – volimo putovati i volimo prezentirati!), a sve to isprepleteno druženjem s dragim kolegama i prijateljima (a to tek volimo!!). Sve je to, neminovno, dovelo do toga da nas manje ima u virtualnom svijetu, da manje pišemo i fotografiramo, a više toga slažemo na ‘to do’ liste. A toliko je toga lijepoga što bismo željeli podijeliti s vama!
Jedna od tih lijepih novih priča je i gostovanje mlade doktorandice Mare Rondolini sa Sveučilišta Perugia u Italiji u našem laboratoriju. Mara ima 27 godina, obožava spajati laboratorij i prirodu i želi uzgajati bijeli tartuf. Želja joj uopće nije mala – iza nje stoji puuuno
rada, ali i cool znanost. Odmah nam se svidjela! I cool Mara i cool znanost 😉
Mara sa svojim mentoricama, u suradnji s nekoliko institucija u Italiji, Srbiji i Hrvatskoj želi istražiti uvjete i metode potrebne za uzgoj tartufa u prirodnim i agrarnim sustavima kao podršku obalnoj bioraznolikosti. Što to točno znači? Bijeli tartuf (Tuber magnatum Picco) je najrjeđa i najcjenjenija podzemna gljiva na svijetu,
koja se može naći gotovo isključivo na prirodnim staništima u Europi, gdje živi u simbiozi s drvenastim biljnim vrstama, poput hrasta, vrbe, topole i drugih. Uzgoj bijelog tartufa znatno
je složeniji i puno manje uspješan nego u slučaju drugih vrsta tartufa, poput npr. crnog tartufa. Zašto je to tako, još uvijek nije poznato. Dio razloga svakako se krije u vrlo specifičnim ekološkim uvjetima potrebnim za rast ove vrste, a ove specifičnosti još uvijek
nisu do kraja definirane i razjašnjene.
Mara ali i brojni istraživači diljem svijeta još uvijek traže formulu za uspješan uzgoj bijelog tartufa – pravi omjer uvjeta tla, klime, vegetacije i svih drugih, za ovaj osjetljivi tartuf nužnih faktora. Brojne studije pokazuju utjecaj i aktivnu ulogu mikroorganizama u životnom ciklusu bijelog tartufa pa je stoga analiza mikrobioma sastavni dio i ovog istraživanja. Analiza mikrobioma tla, točnije njen ključni dio proveden je baš u našem laboratoriju. Mara je prikupljala uzorke tla na više lokacija s različitim okolišnim uvjetima, želeći primjenom različitih analitičkih metoda usporediti produktivno tlo s onim na kojemu tartufi ne uspijevaju, a sve to u potrazi za onim čarobnim, ključnim faktorom koji život (tartufa) znači! Nije li to cool??? U našem smo laboratoriju izolirali DNA iz različitih tipova tla, koju smo zatim sekvencirali u želji da potvrdimo koji to organizmi, uz sve druge parametre tla i okoliša, pomažu ili odmažu
život našeg tartufa. Analize su još u tijeku, a po završetku istraživanja, nadamo se rješenju barem dijela ove zagonetke. Mari, koja se krajem godine vraća kod nas, želimo puno uspjeha u ovom istraživanju, a vi nas pratite na našim društvenim kanalima ako Vas ova tema i slaganje novih kockica u mozaiku tajnog života bijelog tartufa zanimaju.
I za kraj, ako ste se pitali kakve veze invazivne biljke imaju s bijelim tartufom…e pa imaju! Budući da je sve u prirodi povezano u čarobnom ciklusu života, i ova naša priča dijeli zajedničku kariku u lancu života. Naime, nove teorije vrlo veliki udio u invazivnosti biljaka pripisuju baš mikrobiomu. I zato ćemo, sve ono što smo naučili u zahtjevnim laboratorijskim protokolima za analizu tla, primijeniti i na naše biljke.
