Kategorije
Vijesti Vijesti Vijesti Vijesti Vijesti Vijesti Vijesti Vijesti Vijesti

Istra otkriva svoje žive spomenike: Krenite u potragu za monumentalnim stablima!

U ponedjeljak, 16. rujna, u žminjskom Multimedijalnom centru ‘Macel’ održano je predstavljanje publikacije “Monumentalna stabla: Priručnik za istraživače” autorica, biologinja, s Instituta za poljoprivredu i turizam, Mirele Uzelac Božac, Danijele Poljuha, Barbare Sladonja i Nataly Milovan.

Istra, poznata po svojoj bogatoj povijesti i prekrasnoj prirodi, krije još mnoge neotkrivene priče – monumentalna stabla. Riječ je o projektu očuvanja monumentalnih stabala u Istri kojeg je podržala Zaklada Adris prošle godine i omogućila prvo izdanje ove publikacije u 150 primjeraka. Priručnik sadrži detaljne priče o 4 monumentalna stabla i kako doći do 10 od njih. Priručnik dolazi sa kartom Istre i naljepnicama koje se skupljaju posjećivanjem i otkrivanjem stabala.

Zvijezde ovog priručnika su tako: Medeni Spomenik iz Poreča, Rasplesani Hrast u Rojnićima, Lipa Čuvarica sa Ćićarije te Braća Cedrovi iz Červara koji čekaju da ih se otkrije, a njihove priče ispričaju. Riječ je o stablima koji imaju gotovo 200 godina zbog čega ih vrijedno posjetiti.

Zašto su monumentalna stabla važna?

Monumentalna stabla su ne samo estetski ugodna, već imaju i važnu ekološku ulogu. Ona pružaju utočište brojnim životinjskim vrstama, čiste zrak i vodu te pomažu u ublažavanju klimatskih promjena. Očuvanje ovih zelenih divova je od ključne važnosti za očuvanje bioraznolikosti i održivost naše planete.

Više informacija kao i upute za pronalazak stabala na: https://monumentalna-stabla.eu

I za kraj, autorice poručuju: “Nadamo se da ćete uživati u istraživanjima kao što smo i mi dok smo radili na ovom Priručniku!

Razotkrivanje tajni jezera: eDNA uzorkovanje na jezeru Butoniga i još 799 lokacija diljem svijeta

Sunčana, proljetna srijeda, 22. svibnja bila je savršen dan za terenski rad na akumulacijskom jezeru Butoniga. Uz pomoć kolega iz Hrvatskih voda kojima ujedno zahvaljujemo na prijevozu čamcem, dr.sc. Danijela Poljuha, dr. sc. Barbara Sladonja i Mirela Uzelac Božac mag. oecol., uzele su šest uzoraka vode s različitih dijelova jezera.

Prikupljeni uzorci analizirati će se u ETH Zurich, pod vodstvom dr.sc. Kristy Deiner kako bi saznati nešto više o okolišnoj DNA jezera i njegove okoline. Okolišna DNA (environmental DNA/eDNA) odnosi se na genetski materijal dobiven izravno iz uzoraka okoliša, poput tla, vode ili zraka, bez prisutnosti izvornog biološkog materijala, odnosno organizama ili dijelova organizama iz kojih ona potječe. Viši organizmi najčešće ispuštaju DNA u okoliš u obliku odbačenih stanica i tkiva kao što su dlake i koža, putem izlučevina poput urina i izmeta ili kroz raspad mrtvih organizama. Ispuštena DNA neko vrijeme opstaje u okolišu gdje se može prikupiti i analizirati.

Vodu smo uzorkovale na mjestima gdje je potoci ulijevaju u jezero kako bi dobili što bolji, reprezentativniji uzorak samog jezera ali i njegovih pritoka. eDNA pokazala se kao vrijedan alat u praćenju biološke raznolikosti i distribucije vrsta, otkrivanju promjena u sastavu zajednice tijekom vremena, otkrivanju invazivnih vrsta i patogena, u očuvanju ugroženih vrsta te u procjeni onečišćenja okoliša.

Osim jezera Butoniga, kroz projekt kolege će analizirati eDNA s još 800 različitih jezera diljem svijeta a prve naše rezultate iz Zuricha očekujemo tijekom jeseni.

Sretan Božić i uspješna Nova 2024. godina

Sretni i veseli blagdani, uz puno zdravlja, ljubavi i sreće od srca Vam želi NATURALLY tim!

Vidimo se u još ljepšoj 2024. godini 🙂

Na 2. Hrvatskom mikroskopijskom simpoziju predstavljeni rezultati istraživanja na pajasenu

Prošli tjedan, 24.-25.11.2023., sudjelovale smo u Splitu na 2. Hrvatskom mikroskopijskom simpoziju gdje smo prezentirale rezultate projekta NATURALLY. U posterskom izlaganju pod naslovom „Exploring Plant Morphology as s Contribution to the Assessment of the Phytochemical Potential of Ailanthus altissima (Mill.) Swingle“ dr.sc. Danijela Poljuha je predstavila rezultate morfološke analize ekstrafloralnih nektarija na listovima pajasena. Na simpoziju je predstavljen i najnoviji broj tiskanog izdanja hrvatskog znanstvenog časopisa Periodicum biologorum Vol 125, No 1–2, 2023 u kojemu je objavljen naš rad „Morphology of extrafloral nectaries of Ailanthus altissima (Mill.) Swingle (Simaroubaceae)”. Cjeloviti rad je dostupan na https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/periodicum_biologorum/article/view/24852

Također, Mirela Uzelac Božac, mag. oecol. u posterskom izlaganju In vitro genotoxic activity of leaf nad flower extracts of alien invasive species Ailanthus altissima (Mill.) Swingle“ predstavila je rezultate analize genotoksičnosti provedene comet testom za ekstrakate lista i cvijeta pajasena. Ispitivao se genotoksični učinak (postotak oštećenja DNA) koje ovi ekstrakti imaju na humane endotelne stanice jetre. Rezultati su pokazali da koncentracije ekstrakta lista od 1 i 0.5 mg/ml djeluju genotoksično na stanice. Tretman cvjetnim ekstraktima pokazao je genotoksični učinak na stanice samo u najvišoj ispitivanoj koncentraciji od 1,0 mg/ml.

Naša NATURALLY ekipa vrijedno radi – predstavljen projekt Zaklade Adris

Čast nam je što je Zaklada Adris ove godine od 50 financiranih projekata odabrala baš naš za javnu prezentaciju u sklopu Svečane dodjele projekta 17. natječajnog ciklusa Zaklade Adris u Zagrebu. Prezentaciju projekta „Velika stabla su naše blago: čuvajmo ih!“ održala je Mirela Uzelac Božac, mag. oecol. s Instituta za poljoprivredu i turizam. Suradnici na projektu su dr.sc. Barbara Sladonja i dr.sc. Danijela Poljuha s Instituta, kolege iz tvrtke Arboring te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.
Monumentalna stabla su najstariji i najveći živući organizmi na svijetu, izvor hrane i stanište brojnim životinjama te stabilizatori klime. Dio su ljudskog identiteta i kulturnog naslijeđa te imaju estetski, simbolički, vjerski i povijesni karakter. Zbog sve češćih suša, oluja i požara te zbog negativnog ljudskog utjecaja poput sječe i onečišćenja okoliša, takva stabla su ugrožena.

Zbog toga, kako bi barem dio monumentalnih stabala očuvali, na odabranim stablima u Istarskoj županiji odredit će se starost, procijeniti zdravstveno stanje te obaviti potrebna sanacija. U cilju podizanja javne svijesti o ovoj važnoj temi, kraj svakog stabla postavit će se edukativne tabele te izradit info mape i letci. Ovaj projekt predstavlja značajan korak prema očuvanju okoliša i promicanju ekološke svijesti unutar lokalne zajednice.

Rezultati projekta Naturally predstavljeni znanstvenoj javnosti u novom znanstvenom radu  

U međunarodnom znanstvenom časopisu Plants (IF 4.5) posvećenom istraživanju biljaka, naše su znanstvenice objavile rad naslovljen „Invasive Alien Species as a Potential Source of Phytopharmaceuticals: Phenolic Composition and Antimicrobial and Cytotoxic Activity of Robinia pseudoacacia L. Leaf and Flower Extracts“. Rad sadržava dio dosadašnjih istraživanja provedenih u sklopu projekta NATURALLY (HRZZ-IP-2020-02-6899) koji proučava fitofarmaceutski potencijal ekstrakata četiriju stranih invazivnih biljnih vrsta: običnog bagrema, čičoke, kanadske zlatošipke i žljezdastog pajasena. U ovom radu međunarodni tim istraživača po prvi put prikazuje profil fenolnih spojeva populacija običnog bagrema, invazivne vrste s područja istarskog poluotoka. U radu su također prikazani i prvi podaci o antimikrobnom i citotoksičnom djelovanju ekstrakata lista i cvijeta bagrema s ovog područja ispitanom na in vitro staničnim kulturama. Ovo je jedan od prvih koraka prema konačnom cilju – prijedlogu modela iskorištavanja invazivnih vrsta u korisne svrhe, a time i doprinos održivom upravljanju invazivnim vrstama, što je jedan od globalnih prioriteta uzrokovanih klimatskim promjenama.    

Uzelac, M., Sladonja, B., Šola, I., Dudaš, S., Bilić, J., Famuyide, I.M., McGaw, L.J., Eloff, J.N., Mikulic-Petkovsek, M., Poljuha, D. Invasive Alien Species as a Potential Source of Phytopharmaceuticals: Phenolic Composition and Antimicrobial and Cytotoxic Activity of Robinia pseudoacacia L. Leaf and Flower Extracts. Plants 2023, 12, 2715. 

Cijeli je rad dostupan na sljedećem linku: https://www.mdpi.com/2223-7747/12/14/2715.

PROJEKT NATURALLY – NAJAVA JAVNOG PREDAVANJA

U petak, 7.7. u 9:00 h u Institutu za poljoprivredu i turizam, Prof. dr. sc. Maja Mikulič Petkovšek s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani održat će javno predavanje pod naslovom „Fitokemija invazivnih vrsta“ u sklopu aktivnosti HRZZ projekta NATURALLY – PRIRODA KAO SAVEZNIK: STRANE BILJNE INVAZIVNE VRSTE KAO IZVOR FARMACEUTIKA (HRZZ-IP-2020-02-6899).

Pozivamo sve zainteresirane da nam se priključe putem Zoom poveznice:
https://us06web.zoom.us/j/82325177776?pwd=TUl3YUM0d21Wckc4aytjcFVpKzVPUT09

Sretan Božić i uspješna Nova 2023. godina

Sretni i veseli blagdani, uz puno zdravlja, ljubavi i sreće od srca Vam želi NATURALLY tim!

Vidimo se u još ljepšoj 2023. godini 😀

Sudjelovale smo u manifestaciji Znanost u prolazu

U subotu 15.10.2022. naše mlade znanstvenice Mirela Uzelac i Danijela Damijanić sudjelovale su u manifestaciji Znanost u prolazu. Manifestacija u organizaciji udruge Penkala koja ima za cilj promociju žena znanstvenica održala se na živanom Korzu u Rijeci.

Tema izlaganja bila je prezentacija aktivnosti na projektu Naturally, edukacija građana o invazivnim vrstama, citizen science kampanjama a bilo je riječ i o monitoringu i iskustvima terenskog rada.

Građani su tako mogli naučiti prepoznati invazivne biljne vrste pajasen, bagrem, čičoku i kanadsku zlatošipku. Razgovaralo se o tome čine li te vrste samo štetu ili mogu biti i korisne u obliku lijekova, ukrasa, bioherbicida.

Drago nam je što svoje znanje možemo podijeliti a pri tome se i dobro zabaviti. Jedva čekamo sljedeću priliku!

Kategorije
Vijesti

Studentska praksa u Genetičkom laboratoriju

Tijekom srpnja, studentica Molekularne biologije PMF-a u Zagrebu, Miheala Šimunić i student smjera Biologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvoje Korovljević odradili su studentsku praksu.

Studenti su tijekom dva tjedna naučili osnove u korištenju laboratorijske opreme (rukovati analitičkom vagom, mlinom, pipetama, vortexom, digestorom), odradili nekoliko analiza na PCR-u, naučili kako funkcionira elektroforeza te očitavati rezultate.

Osim toga, u sklopu projekta NATURALLY (IP-2020-02-6899), izradili su mikroskopske preparata žlijezdi pajasena (A. altissima) koje su nakon toga bojali osnovnim bojama te promatrali na lupi i fluorescentnom mikroskopu Axioscope 5.