Kategorija: Vijesti

U sklopu projekata NATURALLY (Strane invazivne biljne vrste kao izvor farmaceutika) i EkoPis (Promicanje ekologije i ekološke pismenosti) koje provodi naš Institut te programa popularizacije znanosti Hrvatskog mikroskopijskog društva MikroskopiJA na netu tijekom prosinca smo organizirali mikroskopijske radionice za osnovnu i srednju školu „Od sitnozora do AI – mikroskopiranjem do STEM-a“.

U našim smo radionicama posebnu pažnju posvetili istraživanju invazivnih biljnih vrsta te važnosti ekološke pismenosti. Na taj smo način željeli mladima približiti istraživanja kojima se bavimo. 

Radionice za učenike osnovnih škola na području grada Poreča održane su u prostorima Društva Naša djeca Poreč, dok su učenici srednjih škola imali priliku sudjelovati u dvije radionice održane u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu. Radionice su održane pod pokroviteljstvom tvrtke ZEISS Hrvatska i Hrvatskog mikroskopijskog društva.

Upoznavanjem polaznika radionica s različitim aspektima znanosti, na moderan, dinamičan ali i metodičan način, ovim smo spojem tradicionalnih i najnovijih tehnologija nastojali pružiti budućim mladim stručnjacima i znanstvenicima uvid u cjeloviti znanstveni proces – od ideje do prezentacije rezultata. Osim u našim projektima, mikroskopija nalazi svoju primjenu mnogim granama znanosti i industrije, ali i u svakodnevnom životu. Promocijom mikroskopije stoga se putem naših radionica promovira usmjeravanje mladih u STEM područja. Ujedno ih se upoznaje s tradicijskim vrijednostima i nacionalnim povijesnim znanstvenim postignućima.

Ovom se prilikom još jednom zahvaljujemo tvrtki Zeiss Hrvatska, Hrvatskom mikroskopijskom društvu, DND-u Poreč, Gimnaziji GSŠJD i svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji radionica. Posebno zahvaljujemo učenicima na znatiželji, entuzijazmu, pitanjima i aktivnom sudjelovanju. Čvrsto vjerujemo da su među njima budući vrsni stručnjaci i znanstvenici, a sasvim sigurno znamo da na njima počiva i naša budućnost.

Prošli tjedan, 24.-25.11.2023., sudjelovale smo u Splitu na 2. Hrvatskom mikroskopijskom simpoziju gdje smo prezentirale rezultate projekta NATURALLY. U posterskom izlaganju pod naslovom „Exploring Plant Morphology as s Contribution to the Assessment of the Phytochemical Potential of Ailanthus altissima (Mill.) Swingle“ dr.sc. Danijela Poljuha je predstavila rezultate morfološke analize ekstrafloralnih nektarija na listovima pajasena. Na simpoziju je predstavljen i najnoviji broj tiskanog izdanja hrvatskog znanstvenog časopisa Periodicum biologorum Vol 125, No 1–2, 2023 u kojemu je objavljen naš rad „Morphology of extrafloral nectaries of Ailanthus altissima (Mill.) Swingle (Simaroubaceae)”. Cjeloviti rad je dostupan na https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/periodicum_biologorum/article/view/24852

Također, Mirela Uzelac Božac, mag. oecol. u posterskom izlaganju „In vitro genotoxic activity of leaf nad flower extracts of alien invasive species Ailanthus altissima (Mill.) Swingle“ predstavila je rezultate analize genotoksičnosti provedene comet testom za ekstrakate lista i cvijeta pajasena. Ispitivao se genotoksični učinak (postotak oštećenja DNA) koje ovi ekstrakti imaju na humane endotelne stanice jetre. Rezultati su pokazali da koncentracije ekstrakta lista od 1 i 0.5 mg/ml djeluju genotoksično na stanice. Tretman cvjetnim ekstraktima pokazao je genotoksični učinak na stanice samo u najvišoj ispitivanoj koncentraciji od 1,0 mg/ml.

Čast nam je što je Zaklada Adris ove godine od 50 financiranih projekata odabrala baš naš za javnu prezentaciju u sklopu Svečane dodjele projekta 17. natječajnog ciklusa Zaklade Adris u Zagrebu. Prezentaciju projekta „Velika stabla su naše blago: čuvajmo ih!“ održala je Mirela Uzelac Božac, mag. oecol. s Instituta za poljoprivredu i turizam. Suradnici na projektu su dr.sc. Barbara Sladonja i dr.sc. Danijela Poljuha s Instituta, kolege iz tvrtke Arboring te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.
Monumentalna stabla su najstariji i najveći živući organizmi na svijetu, izvor hrane i stanište brojnim životinjama te stabilizatori klime. Dio su ljudskog identiteta i kulturnog naslijeđa te imaju estetski, simbolički, vjerski i povijesni karakter. Zbog sve češćih suša, oluja i požara te zbog negativnog ljudskog utjecaja poput sječe i onečišćenja okoliša, takva stabla su ugrožena.

Zbog toga, kako bi barem dio monumentalnih stabala očuvali, na odabranim stablima u Istarskoj županiji odredit će se starost, procijeniti zdravstveno stanje te obaviti potrebna sanacija. U cilju podizanja javne svijesti o ovoj važnoj temi, kraj svakog stabla postavit će se edukativne tabele te izradit info mape i letci. Ovaj projekt predstavlja značajan korak prema očuvanju okoliša i promicanju ekološke svijesti unutar lokalne zajednice.

Rezultate projekta NATURALLY predstavili smo znanstvenoj javnosti u novom znanstvenom radu naslovljenom „Morphology of extrafloral nectaries of Ailanthus altissima (Mill.) Swingle (Simaroubaceae)” objavljenom u znanstvenom časopisu Periodicum biologorum. U ovom smo radu istraživali morfologiju pajasena – jedne od četiri invazivne vrste kojom se bavi projekt. U radu smo primjenjivali mikroskopijske metode u proučavanju ekstrafloralnih nektarija i raspravljali o njihovoj mogućoj ulozi i funkciji u fiziologiji biljke. 

Veći dio istraživanja proveden je na opremi nabavljenoj u sklopu projekta, a posebno nas veseli što su nam se u istraživanju pridružile i mlade snage – Mihaela i Hrvoje, studenti biologije sa Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku, u okviru svoje ljetne prakse u Genetičkom laboratoriju Instituta. Osim našeg standardnog projektnog i institutskog tima, koautori na radu su i Tim, nekadašnji gost student na razmjeni Erasmus+, a sada kolega sa Sveučilišta u Zürichu (Švicarska) te kolegica Tea, vlasnica privatne tvrtke za pružanje usluga tehničkih analiza.        

Periodicum biologorum, Vol 125, No 1–2, 2023 posvećen je 30. obljetnici Hrvatskog mikroskopijskog društva kao samostalnog društva i 40. obljetnici njegovoga osnutka. Poseban broj ima za cilj ukazati na važnost mikroskopijskih metoda kao alata u znanstvenim istraživanjima i ključnu ulogu mikroskopije u unaprjeđenju našega razumijevanja prirodnog svijeta.

Cijeli je rad dostupan na sljedećem linku: https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/periodicum_biologorum/article/view/24852

Rezultati projekta NATURALLY predstavljeni na Međunarodnoj konferenciji “Hrana i klimatske promjene” u Koprivnici

Potencijal za korištenje stranih invazivnih biljnih vrsta kao izvora fitofarmaceutika ali i kao hrane, predstavljen je kroz rezultate projekta NATURALLY (HRZZ IP-2020-02-6899) na Međunarodnoj konferenciji “Hrana i klimatske promjene” u organizaciji je Sveučilišta Sjever, Odjela za prehrambenu
tehnologiju, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog toksikološkog društva i Međunarodne udruge dijetetske prehrane i sigurnosti, 16. i 17. listopada 2023. godine. Konferencija je održana u Sveučilišnom centru Koprivnica i okupila je 150 sudionika, znanstvenika i stručnjaka iz 12 zemalja. Dr. sc. Danijela Poljuha, voditeljica projekta NATURALLY (“PRirodA KAO SAVEZnik: strane biljne invazivne
vrste kao izvor farmaceutika”) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, održala je pozvano predavanje pod naslovom “Two-Faced Invasive (Edible) Plants” u kojemu je naglasila važnost
istraživanja invazivnih vrsta kao pružatelja usluga ekosustava, u cilju doprinosa održivom upravljanju i kontroli ovih vrsta i prilagodbe na klimatske promjene.

Tim projekta NATURALLY imao je radno ljeto! Analize, publikacije, izvještaji i tereni, u kombinaciji s prijavom novih projekata i novim suradnjama, bili su dovoljni da nam ispune svaki trenutak proteklih nekoliko mjeseci. A bilo je tu i učenja (službenog s ispitima i
neslužbenog bez njih – ali mi to volimo :)) i priprema za kongrese i skupove (treba li reći – volimo putovati i volimo prezentirati!), a sve to isprepleteno druženjem s dragim kolegama i prijateljima (a to tek volimo!!). Sve je to, neminovno, dovelo do toga da nas manje ima u virtualnom svijetu, da manje pišemo i fotografiramo, a više toga slažemo na ‘to do’ liste. A toliko je toga lijepoga što bismo željeli podijeliti s vama! 
Jedna od tih lijepih novih priča je i gostovanje mlade doktorandice Mare Rondolini sa Sveučilišta Perugia u Italiji u našem laboratoriju. Mara ima 27 godina, obožava spajati laboratorij i prirodu i želi uzgajati bijeli tartuf. Želja joj uopće nije mala – iza nje stoji puuuno
rada, ali i cool znanost. Odmah nam se svidjela! I cool Mara i cool znanost 😉

Mara sa svojim mentoricama, u suradnji s nekoliko institucija u Italiji, Srbiji i Hrvatskoj želi istražiti uvjete i metode potrebne za uzgoj tartufa u prirodnim i agrarnim sustavima kao podršku obalnoj bioraznolikosti. Što to točno znači? Bijeli tartuf (Tuber magnatum Picco) je najrjeđa i najcjenjenija podzemna gljiva na svijetu,
koja se može naći gotovo isključivo na prirodnim staništima u Europi, gdje živi u simbiozi s drvenastim biljnim vrstama, poput hrasta, vrbe, topole i drugih. Uzgoj bijelog tartufa znatno
je složeniji i puno manje uspješan nego u slučaju drugih vrsta tartufa, poput npr. crnog tartufa. Zašto je to tako, još uvijek nije poznato. Dio razloga svakako se krije u vrlo specifičnim ekološkim uvjetima potrebnim za rast ove vrste, a ove specifičnosti još uvijek
nisu do kraja definirane i razjašnjene.

Mara ali i brojni istraživači diljem svijeta još uvijek traže formulu za uspješan uzgoj bijelog tartufa – pravi omjer uvjeta tla, klime, vegetacije i svih drugih, za ovaj osjetljivi tartuf nužnih faktora. Brojne studije pokazuju utjecaj i aktivnu ulogu mikroorganizama u životnom ciklusu bijelog tartufa pa je stoga analiza mikrobioma sastavni dio i ovog istraživanja. Analiza mikrobioma tla, točnije njen ključni dio proveden je baš u našem laboratoriju. Mara je prikupljala uzorke tla na više lokacija s različitim okolišnim uvjetima, želeći primjenom različitih analitičkih metoda usporediti produktivno tlo s onim na kojemu tartufi ne uspijevaju, a sve to u potrazi za onim čarobnim, ključnim faktorom koji život (tartufa) znači! Nije li to cool??? U našem smo laboratoriju izolirali DNA iz različitih tipova tla, koju smo zatim sekvencirali u želji da potvrdimo koji to organizmi, uz sve druge parametre tla i okoliša, pomažu ili odmažu
život našeg tartufa. Analize su još u tijeku, a po završetku istraživanja, nadamo se rješenju barem dijela ove zagonetke. Mari, koja se krajem godine vraća kod nas, želimo puno uspjeha u ovom istraživanju, a vi nas pratite na našim društvenim kanalima ako Vas ova tema i slaganje novih kockica u mozaiku tajnog života bijelog tartufa zanimaju.

I za kraj, ako ste se pitali kakve veze invazivne biljke imaju s bijelim tartufom…e pa imaju! Budući da je sve u prirodi povezano u čarobnom ciklusu života, i ova naša priča dijeli zajedničku kariku u lancu života. Naime, nove teorije vrlo veliki udio u invazivnosti biljaka pripisuju baš mikrobiomu. I zato ćemo, sve ono što smo naučili u zahtjevnim laboratorijskim protokolima za analizu tla, primijeniti i na naše biljke.

Rezultati projekta NATURALLY prezentirani su ove jeseni na tri međunarodna skupa. Na 8th Edition of Global Conference on Plant Science and Molecular Biology (GPMB 2023) održanom u Valenciji (Španjolska) 11.-13. rujna 2023. dr. sc. Danijela Poljuha održala je predavanje naslovljeno „Dr Jekyll and Mr Hyde: Two-Faced Invasive Plants“ u kojemu je predstavila rezultate fitokemijske analize prirodnih ekstrakata četiri strane invazivne vrste u Istri ističući do sada neistražen potencijal
skorištavanja invazivnih vrsta kao izvor fitofarmaceutika.

Dr. sc. Barbara Sladonja prezentirala je procjenu (pozitivnog i negativnog) ekološkog učinka ovih invazivnih vrsta poster-izlaganjem naslovljenim „Impact Assessment of Four Invasive Alien Plant Species in Croatia” u Pisi (Italija), na 118° Congresso della Società Botanica Italiana onlus (IX International Plant Science Conference) 13.-16. rujna 2023.

Mirela Uzelac Božac, mag.oecol. sudjelovala je na skupu 4th International Conference on Community Ecology održanom u Trstu 20. rujna 2023. gdje je prezentirala dio svojega istraživanja u sklopu doktorskog rada. U prezentaciji naslovljenoj “Invasive Alien Plants as Ecosystem Service Provider” prikazala je rezultate provedenih istraživanja antioksidacijske aktivnosti ekstrakata četiri strane invazivne vrste u Istri kao i pojedinačnih fenola dobivenih LC-MS analizom te je predstavile sljedeće korake u istraživanju.

Prezentiranje rezultata naših istraživanja međunarodnoj znanstvenoj javnosti važan je dio našeg posla koji nam omogućava povezivanje s kolegama iz srodnih područja, nove suradnje i otvaranje novih pitanja kao I nadogradnju postojećih istraživanja.

U međunarodnom znanstvenom časopisu Plants (IF 4.5) posvećenom istraživanju biljaka, naše su znanstvenice objavile rad naslovljen „Invasive Alien Species as a Potential Source of Phytopharmaceuticals: Phenolic Composition and Antimicrobial and Cytotoxic Activity of Robinia pseudoacacia L. Leaf and Flower Extracts“. Rad sadržava dio dosadašnjih istraživanja provedenih u sklopu projekta NATURALLY (HRZZ-IP-2020-02-6899) koji proučava fitofarmaceutski potencijal ekstrakata četiriju stranih invazivnih biljnih vrsta: običnog bagrema, čičoke, kanadske zlatošipke i žljezdastog pajasena. U ovom radu međunarodni tim istraživača po prvi put prikazuje profil fenolnih spojeva populacija običnog bagrema, invazivne vrste s područja istarskog poluotoka. U radu su također prikazani i prvi podaci o antimikrobnom i citotoksičnom djelovanju ekstrakata lista i cvijeta bagrema s ovog područja ispitanom na in vitro staničnim kulturama. Ovo je jedan od prvih koraka prema konačnom cilju – prijedlogu modela iskorištavanja invazivnih vrsta u korisne svrhe, a time i doprinos održivom upravljanju invazivnim vrstama, što je jedan od globalnih prioriteta uzrokovanih klimatskim promjenama.    

Uzelac, M., Sladonja, B., Šola, I., Dudaš, S., Bilić, J., Famuyide, I.M., McGaw, L.J., Eloff, J.N., Mikulic-Petkovsek, M., Poljuha, D. Invasive Alien Species as a Potential Source of Phytopharmaceuticals: Phenolic Composition and Antimicrobial and Cytotoxic Activity of Robinia pseudoacacia L. Leaf and Flower Extracts. Plants 2023, 12, 2715. 

Cijeli je rad dostupan na sljedećem linku: https://www.mdpi.com/2223-7747/12/14/2715.

U Institutu je 6.-7. 7. 2023. održan sastanak suradnika na projektu NATURALLY u hibridnom obliku. Suradnici sa Sveučilišta u Zagrebu, Ljubljani i Pretoriji (Južnoafrička republika) te s Istarskog Veleučilišta i Veleučilišta u Rijeci tijekom dva dana sastanka prezentirali su do sada dobivene rezultate na projektu te dogovorili daljnje korake u provedbi projekta i potencijalne smjernice novih suradnji.

Projekt „PRirodA kao SAVEZnik: Strane biljne invazivne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY“ financiran je od Hrvatske zaklade za znanost, a cilj mu je istražiti fitofarmaceutski potencijal prirodnih ekstrakata četiri strane invazivne biljne vrste u Istri (žljezdastog pajasena, običnog bagrema, čičoke i kanadske zlatošipke) kao osnovu za nove moguće usluge ekosustava.

Sudionici sastanka imali su prilike čuti i javna predavanja na temu fitokemije invazivnih vrsta te indirektnog utjecaja globalnog zagrijavanja na fiziološke parametre sisavaca prehranom biljkama uzgojenim pri visokoj temperaturi. Za goste je bio organiziran obilazak laboratorija Instituta i degustacija maslinovog ulja.